Plastični otpad i reciklaža u EU-u: Činjenice i brojke

Plastični otpad i reciklaža u EU-u: Činjenice i brojke

Skoro trećina plastičnog otpada reciklira se u Europi. Više činjenica i brojki o plastičnom otpadu i reciklaži u EU-u pronađite u infografici.

Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća, od 1,5 milijuna tona 1950. na 359 milijuna tona 2018., a sukladno s tim narasla je i količina plastičnog otpada. Nakon naglog pada proizvodnje u prvoj polovici 2020. godine zbog koronavirusa, proizvodnja se u drugoj polovici godine ponovno oporavila.

Europska unija već poduzima mjere za smanjenje plastičnog otpada, ali što se događa s otpadom koji se proizvodi bez obzira na mjere i kako povećati recikliranje?

Upravljanje otpadom u Europi

Energetska oporaba je najčešći način obrade plastičnog otpada u Europi, nakon čega slijedi recikliranje. Oko 25 posto plastičnog otpada odlaže se pod zemljom.

Polovica plastike koja se prikuplja za recikliranje obrađuje se u stranim zemljama izvan Europske unije. Razlozi za izvoz uključuju nedostatak kapaciteta, tehnologije ili novca za lokalnu obradu. Ranije se značajna količina plastičnog otpada slala u Kinu, ali nedavna ograničenja na uvoz plastičnog otpada u Kinu vjerojatno će dodatno smanjiti izvoz EU-a. To predstavlja rizik većeg spaljivanja i odlaganja plastičnog otpada u Europi. U međuvremenu, EU pokušava pronaći kružne i klimatski prihvatljive načine gospodarenja svojim plastičnim otpadom.

Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Prema procjenama, 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja.

Istraživači procjenjuju da su globalna proizvodnja i spaljivanje plastike u 2019. godini u atmosferu ispumpali više od 850 milijuna tona stakleničkih plinova. Do 2050. te bi se emisije mogle popeti na 2,8 milijardi tona, što se može smanjiti boljim postupcima recikliranja.

Saznajte više o gospodarenju otpadom u EU-u

Problemi s reciklažom plastike

Glavni problemi zbog kojih se ne reciklira dovoljno su svojstva i cijena plastičnih proizvoda. Obrada plastike zahtijeva velike količine plastike za recikliranje, koja se proizvodi po kontroliranim uvjetima i uz konkurentnu cijenu.

Međutim, s obzirom da se plastika jednostavno može prilagoditi potrebama proizvođača, različitost materijala komplicira postupak reciklaže i čini ga skupljim i utječe na kvalitetu završnog proizvoda. Zbog toga potražnja za recikliranom plastikom drastično raste, iako je u 2018. iznosila samo šest posto ukupne potražnje za plastikom u Europi.

Saznajte više o planovima EU-a za postizanje kružnog gospodarstva do 2050. godine

Kako povećati reciklažu

U svibnju 2018. Europska komisija iznijela je prijedlog za rješavanje problema plastičnog otpada u moru. Uključuje od 3. srpnja 2021. zabranu proizvodnje deset najčešćih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji se nalaze na europskim plažama.

U sklopu Zelenog plana, 55 posto otpada od plastične ambalaže treba reciklirati do 2030. To znači da je potreban bolji dizajn proizvoda, ali i postavljanje mjera za poticanje tržišta za recikliranu plastiku.

Mjere mogu uključivati:

  • Kontrolu standarda za sekundarnu plastiku
  • Poticanje certificiranja kako bi se stvorilo povjerenje između industrije i potrošača
  • Uvođenje obveznih pravila za minimum udjela recikliranog materijala u proizvodima
  • Poticanje država članica da razmisle o smanjenju PDV-a na reciklirane proizvode

Parlament je podržao smanjenje korištenja plastičnih vrećica 2015. godine i pozvao Komisiju da osmisli daljnje djelovanje u pogledu zabrane mikroplastike.

Saznajte više o strategiji EU-a za smanjenje plastičnog otpada