Predviđa se nagli rast ulaganja u zelenu infrastrukturu gradova
Očekuje se da će se javna i privatna ulaganja u zelenu urbanu infrastrukturu kao što su parkovi, šume i krovni vrtovi povećati sa 606 milijardi USD na globalnoj razini 2022. na 978 milijardi USD 2030., prema ABI Research-u
Pokušaj ublažavanja utjecaja klimatskih promjena ključni je pokretač ove “zelene” potrošnje.
“Najvažnija prednost zelene urbane infrastrukture je njezina uloga u stvaranju otpornosti gradova“, rekao je Dominique Bonte, potpredsjednik za krajnja tržišta i vertikale u ABI Research. “Otporan na utjecaj klimatskih promjena u smislu ublažavanja učinaka poplava, toplinskih otoka, suše i drugih prirodnih katastrofa na urbani život.“
Dodao je: “Zelena infrastruktura nudi kombiniranu prednost funkcioniranja kao prirodnih spremnika za višak oborinskih voda i prekomjerne topline zbog svoje urođene sposobnosti upijanja vode i pohrane topline. I jedno i drugo značajno smanjuje poplave ranjivih naseljenih područja te broj i ozbiljnost toplinskih otoka.“
Daljnje utvrđene koristi uključuju potporu ciljevima dekarbonizacije gradova, poboljšanje onečišćenja zraka i buke, poboljšanje kvalitete života i poticanje gospodarskog razvoja.
Gradovi postaju zeleni
Bonte je rekao da se prognoze temelje na projekcijama o rastućem postotku urbanih područja pokrivenih zelenom infrastrukturom i pretpostavkama o troškovima postavljanja jedinice zelene infrastrukture, izvedenih iz podataka o trenutnim i nedavnim projektima. Pretpostavke su provjerene kroz intervjue s dionicima i sekundarnim istraživanjem.
Analitičarska tvrtka predviđa da će prosječni postotak globalnih urbanih područja pokrivenih zelenom infrastrukturom porasti s 15 posto u 2020. na 18,2 posto u 2030. godini.
Iako Bonte nije mogao podijeliti detaljnu podjelu između ulaganja javnog i privatnog sektora u zelenu infrastrukturu, rekao je da je udio privatnih ulaganja “znatan”, uključujući zelene krovove, privatne vrtove i parkove te kampuse.
Primjeri zelenih infrastrukturnih projekata uključuju zeleno preuređenje Champs Élysées u Parizu za Olimpijske igre 2024., preuređenje bivše atenske međunarodne zračne luke u Metropolitan park i obalno područje, urbanu šumu Nuevo Norte u Madridu i bostonski Green New Deal. Ranije ove godine Boston je imenovao svog prvog direktora zelene infrastrukture.
Prošle je godine 31 gradonačelnik potpisao Deklaraciju o urbanoj prirodi gradova C40, kojom se obvezao ulagati u zelene površine.
Gradovi potpisnici, koji uključuju Atenu, Kopenhagen, Los Angeles, Pariz i Tokio, obvezali su se ispuniti jedan ili oba od dva ključna cilja. Do 2030. godine 30-40 posto gradske površine trebalo bi činiti zelena ili plava infrastruktura. Deklaracija također postavlja cilj da 70 posto gradskog stanovništva ima pristup zelenim ili plavim javnim površinama unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom do istog datuma.
Zelena tehnologija
Iz tehnološke perspektive, ABI Research kaže da su digitalni blizanci “krajnji alat” za gradske uprave i programere za projektiranje, modeliranje, planiranje, simulaciju i upravljanje zelenom urbanom infrastrukturom.
Na primjer, detaljne informacije o drveću i drugim zelenim dobrima mogu se uhvatiti putem zemaljskih i zračnih LiDAR senzorskih sustava za skeniranje, često dopunjenih satelitskim slikama. Mogućnosti prepoznavanja temeljene na umjetnoj inteligenciji (AI) također omogućuju izradu složenih modela koji sadrže različite metrike, uključujući prediktivne podatke o očekivanom životnom vijeku stabala.
Istaknuti slučajevi upotrebe digitalnog dvojnog modeliranja i simulacije uključuju identifikaciju sadašnjih i budućih toplinskih otoka, procjenu ranjivih populacija, postotak propusnih razina površine i vegetacije, potencijal zadržavanja vode uz pomoć zelenih krovova, detaljnu analizu drveća i otjecanje vode i metrike skladištenja ugljika.
Bonte je za Cities Today rekao: “Održivost općenito – a posebno zelena infrastruktura – bile su pretežno dominantne teme na nedavno održanom Smart City World Expo kongresu u Barceloni.
“Čini se da se velik dio rasprava o pametnim gradovima sada svodi na održivost ili se barem objedinjuje pod istim kišobranom. Objektiv pametnog grada sada je objektiv održivosti u segmentima mobilnosti, energije, transporta i zgrada.“
“Ovo ne predstavlja samo revoluciju u segmentu pametnih gradova, već bi u isto vrijeme moglo smanjiti trenutnu fragmentaciju i kontradiktorne ciljeve kroz usvajanje zajedničkih ciljeva, ciljeva i pristupa“, dodao je Bonte.
