Rastući zeleni gradovi: nizozemski sajam hortikulture koja nam pokazuje kako do njih

U Nizozemskoj je otvoren sajam hortikulture Floriade koji se održava jednom u desetljeću kako bi pokazao svijetu kako napraviti zelenije, čišće gradove pogodnije za život. Positive News je razgledao sajam i napisao opsežan osvrt.

Po prvi put osjetio sam potrebu pomirisati zgradu. Zapravo, otići gore i dobro je pomirisati. Ugodan miris ljetne peludi ispunio mi je nosnice, ali samo nakratko: pčela mi je zazujala kraj uha, pa sam pobjegao.

Bio sam na Floriadeu u Nizozemskoj, sajmu hortikulture koji se održava jednom u desetljeću i koji je poput sajma cvijeća u Chelseaju, samo veći, neobičniji i usmjereniji na rješenja.

Ovogodišnja tema sajma je ‘rastući zeleni gradovi’

Ovogodišnja tema je ‘rastući zeleni gradovi’ – organizatori sedmomjesečnog jamboreeja u Almereu žele pokazati svijetu kako. S Europom koja pršti u toplinskom valu, trenutak je prikladan.

Nizozemci su posebno skloni davanju savjeta o izgradnji prilagodljivih gradova. Pomaknuli su more kako bi izgradili svoje, koristeći razrađeni sustav nasipa i pumpi kako bi zadržali plimu – stručnost koja će biti vrednija kako razina mora bude rasla.

Bog je stvorio svijet, ali Nizozemci su napravili Nizozemsku

Zapravo, sama Floriade nalazi se na onome što je nekada bilo morsko dno, ali je sada jedan od najvećih projekata melioracije zemljišta na svijetu. Lokalna izreka neskromno sažima to postignuće: “Bog je stvorio svijet, ali Nizozemci su napravili Nizozemsku”.

Prostire se na više od šezdeset hektara – s žičarom koja prevozi posjetitelje iznad glava drugih posjetitelja – mjesto je podijeljeno u 192 parcele, od kojih svaka prikazuje ideje i inovacije koje bi mogle pomoći da naši gradovi budu zeleniji i pogodniji za život. Ili, u najmanju ruku, ljepši.

Zgrada čija je fasada prekrivena zelenilom jedan je od najupečatljivijih eksponata

Ogrnut ljubičastim zvončićima, bijelim tratinčicama i zelenim lišćem, četverokatni ured je živ, aromatičan i vrvi od oprašivača. Ali iznutra, izgleda kao bilo koje drugo radno mjesto, sa svojim ergonomskim namještajem i stolnim računalima – možda dokaz da izgradnja zelenih gradova ne znači kompromitiranje funkcionalnosti.

Kada Floriade završi u listopadu, zgrada će postati stalni dom znanstvenog fakulteta Sveučilišta Aeres. Zapravo, cijelo će mjesto biti pretvoreno u novo predgrađe Almerea, grada koji je započeo kao niz skica u šezdesetima, kada su planirani gradovi bili u modi.

Almere je uređen i funkcionalan grad

Nizozemski odgovor na engleski Milton Keynes, Almere je uređen, funkcionalan i pomalo neromantičan, s arhitektonskim detaljima koji podsjećaju na Rotterdam. Grad je posljednjih godina prolazio kroz neku vrstu obračuna sa samim sobom, jer su urbanisti shvatili pogrešku svojih prijašnjih postupaka. Popločana područja su iskopana i zamijenjena rubovima ispupčenim cvijećem, uglavnom lavandom, koje pčelama pruža ljubičaste hodnike.

Četvrt koja će se dići iz pepela Floriade gradit će se na tome, kažu organizatori, osiguravajući zeleno naslijeđe za Almere.

Dominiraju Nizozemske inovacije, ali katarske inovacije su nešto posebno

Prošetao sam uokolo da vidim koje inspirativne izloške mogu pronaći. Nizozemske inovacije dominiraju, ali ovo je međunarodna izložba i katarski štand se na neki način izdvaja. Naftom bogata nacija teško da je sinonim za ekološku inovaciju, ali postavlja rješenje problema s kojim su mnoge nacije upoznate – što učiniti sa velikim količinama slane vode koju stvaraju postrojenja za desalinizaciju.

Studije su pokazale da slana voda proizvedena tijekom procesa desalinizacije predstavlja prijetnju oceanskim staništima, gdje se obično ispušta. O rješenju mi ​​je govorila Ayesha Al Mheiri. Provela me oko raznih jezerca, demonstrirajući kako se bazeni slane vode mogu koristiti za uzgoj usjeva otpornih na sol, kao što je samfir, ili čak za uzgoj ribe poput tilapije, koja pomaže u pročišćavanju vode prije nego što se vrati u ocean.

Francuske metalne nadstrešnice

Druge ideje su ugodno jednostavne, poput metalnih nadstrešnica koje sam pronašao na francuskom štandu. Dizajnirani za urbana područja gdje sadnja drveća nije moguća, konkavni okviri pružaju strukturu za penjačice da pužu.

Jednom kad procvjetaju, stvaraju sjenovita područja, pomažući rashladiti gradove, suprotstavljajući se takozvanom učinku ‘urbanog toplinskog otoka’.

Zgrade od biomaterijala, plutajuća šuma,…

Kasnije sam se našao u zgradi sagrađenoj isključivo od biomaterijala: mislim na cigle od sušenog busena, zidove od pluta, glinenu žbuku. Mirisalo je zemljano i zdravo, stvarno. Nasuprot tome, druga zgrada koju sam posjetio bila je u potpunosti napravljena od otopljene plastike.

Posebno za Floriade, Dobberend Bos (Plutajuća šuma) krenula je od Rotterdama do Almerea. Ovo djelo umjetničkog producenta Mothership sastoji se od 20 recikliranih morskih plutača iz Sjevernog mora ispunjenih nizozemskim brijestovima.

Floriade je dobrodošao podsjetnik na uzbudljive dizajnerske odgovore na klimatsku krizu, problem plastičnog onečišćenja i druge izazove. Pokazuje što je moguće u svijetu koji se zagrijava i koliko bi naši gradovi mogli biti lijepi kad bismo ih gradili imajući na umu sva stvorenja.