Što mislite, koja zemlja zasadi drvo za svako novorođeno dijete?

Što mislite, koja zemlja zasadi drvo za svako novorođeno dijete?

Više od 15 milijuna stabala posađeno je u tri godine, kao dio nevjerojatnog partnerstva s novorođenim bebama u zemlji udaljenoj više od 9000 kilometara od nas.

Projekt The size of Wales prvi se šuta pojavio još 2008. godine kada je najavio da će zasaditi novo drvo u svojim šumama za svako dijete koje se rodi ili usvoji, kako bi se nadoknadila emisija ugljika.

Od 2018. godine inicijativa koju financira vlada proširila je svoje aktivnosti na Mbale, brdovito, jako pošumljeno područje istočne Ugande koje je nekad bilo bogato bioraznolikošću. Taj je projekt sada poznat kao dobrotvorna Plant! shema.

https://youtu.be/88G_J5aqc1Y

Svaki put kad se u Walesu rodi dijete, sade se dva stabla – jedno kod kuće i jedno u Mbalama.

Svaka beba dobiva certifikat od recikliranog papira kao dokaz ovog nevjerojatnog ekološkog podviga. To je rezultiralo time da je u Ugandi u samo tri godine posađeno 15 milijuna stabala, boreći se protiv burne povijesti krčenja šuma u toj podsaharskoj zemlji.

Zašto je ova inicijativa započela u Walesu?

“Područje veličine Walesa” mjerna je jedinica koja se često koristi za razumijevanje utjecaja krčenja šuma na našu globalnu zajednicu.

To je lakši način uhvatiti se u koštac s potencijalnom ozbiljnošću štetnih događaja, umjesto da govorite u složenim matematičkim jedinicama koje često ne ilustriraju postojeći problem.

Prema BBC-u, veličina Walesa jednaka je uništenju koje bi asteroid mogao izazvati ako udari u zemlju, ili procijenjenom području udara nuklearne bombe.

Ljudima je općenito lakše ocijeniti veličinu zemljopisnih značajki kada su povezane s drugim poznatim značajkama, nego kad su predstavljene u jedinicama od, recimo kvadratnih kilometara“, objašnjava profesor Adrian Luckman, koji predaje na Sveučilištu Swansea u Walesu.

Veličina Walesa nazvala se po konceptu kao izjava o misiji, obvezujući se da će jednog dana pošumiti područje veličine te zemlje. Taj je cilj postignut 2016. godine i omogućio im je da svoje napore prošire i drugdje kroz shemu sadnje drveća.

Afrički kontinent često je nedovoljno zastupljen kada su u pitanju ekološka pitanja, a Uganda nije iznimka. Dom sa 60 zaštićenih područja i 10 nacionalnih parkova, dobrotvorna organizacija usmjerila se na  Ugandu iz više razloga.

Ono što je najvažnije, između 1990. i 2010. godine, zemlja je izgubila 31 posto šumskog pokrivača. Imala je pad s 5 milijuna hektara na 3,6 milijuna hektara. I to zbog ljudskih intervencija i katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama.

Ugandska trgovina drvenom građom također je uvelike kriva za to. Vjeruje se da je više od 80 posto trgovine drvom nezakonito i na kraju se krijumčari u druge zemlje diljem kontinenta. I to unatoč nekoliko zakonskih okvira koji postoje za sprječavanje ove prakse.

Kako prate svaku bebu?

Plant! shema se aktivno usklađuje s 10 ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda promicanjem klimatskih akcija, života na kopnu te odgovorne potrošnje i proizvodnje.

The Size of Wales radi zajedno s poduzećem za uzgoj stabala Mount Elgon (METGE), na području granice Ugande i Kenije, kako bi se to dogodilo.

U Walesu Ured za nacionalnu statistiku (ONS) prati novorođenčad i posvojenja kako bi se osiguralo da su podaci dobrotvorne organizacije točni. Djeci se šalje pismo i potvrda dobrodošlice, s pozivom da posjete mjesto u šumi gdje je posađeno njihovo drvo.

U Ugandi se lokalnom stanovništvu dijele besplatne sadnice drveća za sadnju na zemljištu zajednice.

Više od 16.000 obitelji u 10 sela u Mbalama sada živi bolje zahvaljujući ovom partnerstvu.

S 15 milijuna uspješno posađenih stabala, shema namjerava nastaviti sadnju drveća u Ugandi sa stopom od tri milijuna godišnje, kako bi se pomogla otpornost zajednice suočena s izazovima okoliša.

Inicijativa Mbale Trees primjer je onoga što se može postići kada zemlje rade zajedno u borbi protiv klimatskih promjena“, kaže Julie James, ministrica za klimatske promjene u Walesu.

Naše obećanje da ćemo u sljedećih 5 godina svake godine zasaditi 3 milijuna više, donijet će značajne koristi, ne samo onima unutar Mbala, već će imati značajan globalni utjecaj na klimatske promjene.”