Što trebamo učiniti kako bismo oporavili naš planet!

51 STVAR KOJU MOŽEMO (ALI VJEROJATNO NEĆEMO) NAPRAVITI ZA NAŠ PLANET: Znanstvenici su identificirali 51 spremno ekološko rješenje koje bi, uz pravu podršku, moglo pokrenuti „nezaustavljiv“ val pozitivnih promjena koje bi brzo popravile i oporavile naš planet…

Znanstvenici tvrde da spas planeta ne ovisi samo o velikim obećanjima, nego o 51 rješenju koja već danas možemo širiti. Od čiste energije i zaštite oceana do obnove prirode, cilj je dosegnuti pozitivne prijelomne točke nakon kojih promjene postaju brže, jeftinije i gotovo nezaustavljive – dugoročno.

Umjesto još jednog popisa ekoloških problema, novo istraživanje britanskog Sveučilišta u Exeteru i organizacije The Earthshot Prize pokušava odgovoriti na mnogo praktičnije pitanje: gdje uloženi novac, politička odluka ili nova tehnologija mogu pokrenuti lančanu reakciju toliko snažnu da se pozitivna promjena nakon toga počne širiti gotovo sama?

U izvješću „Positive Tipping Points: Accelerating system change to repair our planet” znanstvenici su identificirali 51 područje rješenja koja bi mogla potaknuti brze promjene do 2030. godine. Obuhvaćaju zaštitu i obnovu prirode, čišći zrak, oporavak oceana, smanjenje otpada i borbu protiv klimatskih promjena.

Što ako prijelomna točka može biti dobra?

Pojam „tipping point”, odnosno prijelomna točka, najčešće povezujemo s upozorenjima znanstvenika: primjerice, s mogućnošću da degradacija Amazone prijeđe prag nakon kojeg bi se šuma počela nepovratno mijenjati. Novo istraživanje istu logiku okreće u suprotnom smjeru.

Pozitivna prijelomna točka nastaje kada održivo rješenje postane dovoljno jeftino, dostupno i privlačno da njegovo širenje počne samo dodatno ubrzavati njegov razvoj. Što se više koristi, cijena pada; niža cijena privlači nove korisnike i ulagače; veće tržište potiče tehnološki napredak, a uspjeh zatim potiče druge države i gradove na uvođenje sličnih politika. Upravo su pristupačnost cijene, dostupnost i privlačnost tri ključna preduvjeta koje istraživači izdvajaju.

Najbolji primjer već imamo pred očima – solarnu energiju. Pad troškova i masovna proizvodnja stvorili su povratnu spregu u kojoj veća uporaba dodatno smanjuje cijene. Prema istraživanju, cijena solarne energije pala je oko 90 posto tijekom posljednjeg desetljeća, a ona je danas u velikom dijelu svijeta najjeftiniji izvor nove električne energije.

Važno je i to što učinak ne završava proizvodnjom struje. Jeftinija čista električna energija povećava privlačnost električnih automobila, dizalica topline, elektrifikacije industrije i zgrada, istodobno smanjujući onečišćenje zraka. Zbog toga istraživači čistu energiju opisuju kao svojevrsnu „glavnu kaskadu” koja može ubrzati promjene u brojnim drugim područjima.

Od kitova i šuma do čistog kuhanja

Među 51 rješenjem nisu samo nove tehnologije. Velik potencijal imaju obnova šuma, vraćanje ključnih životinjskih vrsta u ekosustave, reforma globalnih opskrbnih lanaca, širenje zaštićenih morskih područja, čišća energija u kućanstvima te smanjivanje emisija metana. Zajedničko im je da početni uspjeh može stvoriti uvjete za još veći uspjeh.

Posebno zanimljiv primjer pružaju oceani. Dobro osmišljena i nadzirana zaštićena morska područja mogu tijekom nekoliko godina povećati brojnost riba i biološku raznolikost. Oporavljena područja zatim postaju svojevrsni rasadnici života za okolno more, dok lokalne zajednice dobivaju sigurnije izvore hrane i otpornije gospodarstvo. Dodatni zamah mogla bi dati provedba međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora, High Seas Treatyja.

Sličan učinak znanstvenici vide u obnovi prirode, uključujući globalne napore za obnovu mangrova, zaštitu mora, vraćanje velikih životinja u ekosustave i snažniju ulogu lokalnih i autohtonih zajednica u upravljanju zemljištem. Tim Lenton i suradnici u radu objavljenom u časopisu Nature Sustainability ističu da pozitivne prijelomne točke mogu nastati kombinacijom ekoloških, društvenih i gospodarskih promjena koje ubrzavaju obnovu prirode i smanjuju uzroke njezina propadanja.

To ne znači da će se svih 51 rješenje automatski pretvoriti u nezaustavljivu promjenu

Glavni autor izvješća dr. Steven R. Smith upozorava da istraživači ne tvrde kako su svi sustavi pred prijelomnom točkom. Cilj je prepoznati mehanizme koji sami pojačavaju napredak i pokazati vladama, ulagačima i inovatorima gdje njihova intervencija može imati najveći učinak.

U tome možda leži i najvažnija poruka istraživanja. Ekološka politika desetljećima se uglavnom predstavljala kao pokušaj usporavanja štete. Koncept pozitivnih prijelomnih točaka nudi drukčiju perspektivu: nije dovoljno samo kočiti loše procese – potrebno je pronaći dobre procese koje možemo toliko ubrzati da oni sami počnu mijenjati sustav.

Profesor Tim Lenton smatra da upravo takve prijelomne točke predstavljaju jednu od najboljih prilika za obnovu planeta. Ako je ta pretpostavka točna, utrka do 2030. neće se voditi samo oko toga koliko ćemo emisija smanjiti ili koliko ćemo hektara prirode zaštititi. Ključno će biti možemo li neka od tih rješenja dovoljno snažno pogurnuti da nakon toga više ne trebaju guranje.