Talijanski otpad postaje finska svakodnevica
TALIJANSKI OTPAD PREPLAVIO FINSKU: Stanovnici malog finskog gradića Loviisa na južnoj obali sve su glasniji u svojim prosvjedima protiv uvoza otpada iz Italije, koji posljednjih godina doslovno preplavljuje lokalne luke te narušava svakodnevni život i okoliš.
Finska, koja već godinama uvozi smeće iz susjednih europskih država s ciljem njegova spaljivanja i pretvaranja u energiju, suočena je s društvenim nezadovoljstvom te rastućim ekološkim kontroverzama.
Loviisa — Grad pod opsadom talijanskog smeća
Luka Valkom, smještena na području općine Loviisa, posljednjih nekoliko godina postaje točka sukoba između potreba za energijom, ekološke sigurnosti i javnog zdravlja. Godine 2024. u Finsku je uvezeno čak 450.000 tona otpada, a najviše dolazi iz južnih talijanskih regija Sicilije i Campanie, gdje su problemi s organiziranim kriminalom i ilegalnim otpadom učestali.
Mještani Loviise tvrde da su neki kontejneri sadržavali materijale koji nisu bili dogovoreni u ugovorima te da su neugodni mirisi tijekom ljetnih mjeseci učinili život gotovo neizdrživim. Osim narušavanja svakodnevnice, lokalni sud je ovog proljeća utvrdio visoke razine legionele u lučkom području, što je izazvalo brige o javnom zdravlju, s obzirom na bolesti poput legionarske bolesti i Pontiac groznice koje uzrokuje ta bakterija.
Finska kao europski „spalionica“ – financijska dobit nasuprot ekološkim upozorenjima
Iako je spaljivanje otpada postalo unosan posao za Finsku — zemlje koje nemaju dovoljno kapaciteta za spaljivanje otpada plaćaju premiju Finskoj za zbrinjavanje vlastitog smeća — europski ekološki standardi i preporuke postavljaju nove izazove. Europska komisija je tijekom ljeta 2024. upozorila Finsku, ali i druge države EU, da smanje količinu spaljenog otpada i povećaju udio recikliranja, ističući štetne emisije povezane s postupkom spaljivanja.
Finska, poznata po razvijenoj infrastrukturi za gospodarenje otpadom, ima više kapaciteta nego što je potrebno za domaće potrebe, što dodatno motivira uvoz smeća. No, pitanje tko zaista ima koristi, a tko trpi posljedice ove „tržišne“ prakse, postaje sve glasnije u javnosti i medijima.
Izazovi europske solidarnosti — organizirani kriminal, kontrola i zdravlje građana
Većina talijanskog otpada dolazi iz regija poznatih po problemima s organiziranim kriminalom, ilegalnim odlagalištima te nedovoljno kontroliranim transportima biohazardnih tvari. Prema izvješću finske novinske kuće Yle, dvije trećine otpada dolazi iz Sicilije i Campanie, a lokalno stanovništvo i ekološke organizacije zabrinuti su zbog potencijalnog ulaska neprovjerenih ili opasnih materijala u finsku infrastrukturu.
Kako bi se smanjile mogućnosti zlouporabe, Finski institut za okoliš (Syke) uvodi detaljnije vizualne inspekcije kontejnera prije prerade ili daljnjeg transporta. Unatoč tome, mnogi se pitaju je li europska solidarnost na ispitu kada se ekološki problemi i zdravstveni rizici praktično „izvoze“ iz jednog dijela Europe u drugi.
Europska komisija poziva na transparentno gospodarenje otpadom, strože kontrole i zajedničku strategiju koja ne stavlja profit iznad zdravlja građana i očuvanja okoliša.
Finski otpor talijanskom otpadu — signal za novu europsku politiku
Situacija u Loviisi, kao i rastući pritisci na finsku infrastrukturu za gospodarenje otpadom, pokazuju da je potreban novi europski pristup uvozu, recikliranju i spaljivanju smeća. Profitabilnost spaljivanja smeća ne smije zasjeniti ekološke i društvene rizike koji iz toga proizlaze.
Lokalni bunt u Finskoj možda je početak europske javne rasprave o tome kako uravnotežiti tržišne interese, solidarnost, zdravlje građana i očuvanje europske prirode
