Tokio je pokazao drugim gradovima kako ohladiti svoje urbano područje
Glavni grad Japana testirao je hrpu mjera protiv vrućine tijekom Olimpijskih igara. Hoće li drugi slijediti njihov primjer?
Ovo ljeto je možda bilo nemirno u mnogim dijelovima svijeta, ali ovih dana svi znamo da kada toplinski val pogodi veliki grad, to stvarno osjetite.
Većina nas sada živi na ogromnim otocima od čelika i betona koji apsorbiraju toplinu. A to znači da temperature ondje mogu biti nekoliko stupnjeva više nego u prigradskim naseljima.
Gradovi gutaju dvije trećine globalne opskrbe energijom
Gradovi također stvaraju tri četvrtine svjetske emisije stakleničkih plinova. Dodajte tome činjenicu da gutaju dvije trećine globalne opskrbe energijom, i čini se da imaju odgovornost voditi primjerom kada je u pitanju hlađenje planeta.
Tokio pokazuje put. Uoči Olimpijskih i Paraolimpijskih igara, japanska prijestolnica uvela je niz mjera za pomoć kod toplinskih valova. Svi imaju potencijal pomoći drugim gradovima da smanje učinak ‘otoka topline’.
Solarne boje, korištenje prirodnih materijala, ukidanje konvencionalnih klima uređaja,…
Za početak, solarna boja nanesena je na površine kolnika i novih zgrada. Prema tokijskoj metropolitanskoj vladi, samo je to pomoglo u smanjenju površinske topline za 8C.
Japanski nacionalni stadion također je izgrađen koristeći više drva i prirodnih resursa nego inače. To znači manju apsorpciju topline od čelika i manje emisije ugljika tijekom izgradnje.
Mnogi zatvoreni prostori također su ukinuli konvencionalne klima uređaje. Dok većina starih rashladnih sustava doslovno proždire energiju, Tokio je uveo novu vrstu “tehnologije zelenog zraka” koja gura hladan zrak u spiralnoj formaciji do nižih dijelova zgrada, gdje će ljudi zapravo biti. Smanjio je količinu energije potrebnu za hlađenje prostorije za čak 40 posto u usporedbi s normalnim AC.
Na sreću, Tokio nije jedini
Tokio nije jedini koji grad tretira kao laboratorij. Chicago je potaknuo projektante da prekriju krovove biljkama. Više od 500 novih vrtova, prostirenih na 5,5 milijuna četvornih stopa, pomoglo je snižavanju temperature krovova za 3 do 4 C.
Singapur provodi ohlađenu vodu kroz zgrade kako bi pomogao u hlađenju zraka u svojoj financijskoj četvrti.
A London je prednjačio kada su u pitanju goleme zone niske emisije kako bi se ograničilo kretanje vozila zagađivača. Manje automobila znači niže temperature.
Ima još toliko posla za obaviti, ali čini se da bi dani znojnih, zadihanih putnika mogli biti odbrojani.
