U Hrvatskoj se svake godine baci čak 71 kilogram hrane po stanovniku!

U prosjeku se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku na godinu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek

U Hrvatskoj se baci nešto više od 286 tisuća tona hrane na godinu, a najveći dio te hrane se baca u kućanstvima, rekao je Tušek nakon prve sjednice Radne skupine za praćenje i ocjenu provedbe Dobrovoljnog sporazuma “Zajedno protiv otpada od hrane”.

U prosjeku se baci 71 kilogram hrane po stanovniku, što je manje od prosjeka EU-a koji iznosi 130 kilograma.

Kada bi se sva hrana koja se u Hrvatskoj u godinu dana baci utovarila u kamione, bio bi to konvoj od Zagreba do Slavonskog Broda

Podsjetio je kako je ministarstvo lani donijelo akcijski plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine, kojim se u tom razdoblju otpad od hrane želi smanjiti za 30 posto .

Planom je predviđen niz aktivnosti, a jedna je osnivanje partnerstva s poslovnim subjektima, znanstvenim institucijama, općinama, gradovima itd.

Sporazum je s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan u ožujku 2023. godine, a do danas broji 45 potpisnika – predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.

Potpisnici se dobrovoljno obvezuju na ulaganje napora u smanjenje otpada od hrane

Za vrijeme trajanja sporazuma potpisnici se dobrovoljno obvezuju na ulaganje napora u smanjenje otpada od hrane u svojim poslovnim procesima, doniranje hrane i aktivnu komunikaciju prema potrošačima.

Tušek je rekao kako je ove godine završen investicijski ciklus – uloženo je nešto više od četiri milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u opremanje devet banaka hrane i stotinjak posrednika s opremom potrebnom kako bi hrana koja je pred istekom roka ili je donirana, lakše i brže došla do potrebitih.

Kazao je i kako je važno u adventsko vrijeme kada se kupuje puno hrane, poslati poruku potrošačima i svima onima koji posluju s hranom da treba racionalno razmišljati i racionalno nabavljati, a viškove donirati.

Važnost edukacije

Naglasio je i važnost edukacije, posebno djece i mladih, napominjući kako je kontinuirana edukacija jedan od prvih koraka kako bi se otpad od hrane smanjio.

Direktorica korporativnih komunikacija Dukata Elena Wolsperger Dolezil je kazala kako je prehrambeni sektor aktivan u smanjivanju stvaranja otpada od hrane i bacanja hrane. Dukat tako provodi projekt “Hrana se ne baca”, usredotočen na kućanstva s obzirom da najviše sudjeluju u stvaranju otpada od hrane. Projekt obuhvaća i niz aktivnosti poput edukativnih radionica za javnost i zaposlenike.

I ona je istaknula važnost edukacije potrošača o važnosti smanjenja otpada i bacanja hrane.

Naravno da postoje i vrhunska rješenja za zbrinjavanje otpada od hrane, ali koriste li se?

Jedno od najboljih rješenja su svakako high-tech uređaji za tretiranje ostataka od pripreme i konzumacije hrane, kao što su na primjer ovi naziva ECOVIM.

Ova tehnologija reducira ukupnu masu ostataka hrane i biootpada za 83% – 93% metodom višestupanjskog sušenja.

Nakon obrade nastaje visokovrijedan sterilan supstrat koji se može koristiti kao organska dopuna tlu, biogorivo ili u proizvodnji hrane za životinje. Dakle, cijeli je proces zaokružen.

Pogledajte ovaj kratki video i uvjerite se u jednostavnost i funcionalnost ove tehnologije:

Uređaji tretiraju ostatke hrane od pripreme i konzumacije uključujući: kuhano i sirovo meso, povrće, voće (i citrusi, ananas. kore lubenice), jaja, manje kosti, papirnate ubruse, kartonsku ambalažu, vrećice za čaj, čačkalice. Nakon završetka ciklusa iz ukupne mase ostataka hrane nastaje 10% do 20% supstrata koji se koristi kao organska dopuna tlu.

Vrijeme obrade ovisi o veličini uređaja: od 6h na Ecovim uređaju najmanjeg kapaciteta, pa do 23 sata na uređaju najvećeg kapaciteta.