Udisati ljeto ili smog? Zašto bi kvaliteta zraka trebala biti na vašoj listi provjera prije puta

RAZMIŠLJAMO LI O KVALITETI ZRAKA NA LOKACIJI ODMORA? Planiramo ljetovanja s mnogo detalja – od cijena smještaja i udaljenosti plaže, do lokalne gastronomije i kulturnih događanja. No rijetko tko, između rezervacije apartmana i kupnje nove opreme za plažu, zastane i zapita se: Kakav je zrak koji ću udisati?

Ta je misao još uvijek daleka prosječnom turistu, iako bi mogla postati ključna sastavnica putovanja u godinama koje dolaze. Razlog tomu nije samo porast globalne svijesti o klimatskim promjenama, nego i sve očitiji utjecaj ljetnog zagađenja zraka na zdravlje i doživljaj odmora.

U mediteranskim i jadranskim gradovima, gdje se broj stanovnika u sezoni može udvostručiti ili čak utrostručiti, pritisak na promet, energiju i infrastrukturu doseže vrhunac. Kada tim faktorima pridružimo intenzivno sunčevo zračenje, nastaju gotovo idealni uvjeti za povećane razine prizemnog ozona (O₃) – jednog od najopasnijih oblika zagađenja zraka.

Ozon na razini tla – nevidljiva prijetnja zdravlju

Za razliku od ozonskog sloja u višim sferama atmosfere koji nas štiti od štetnog UV zračenja, prizemni ozon ima posve drugačiju ulogu – on je polutant koji nastaje kemijskim reakcijama između dušikovih oksida (NOx) i hlapljivih organskih spojeva u prisutnosti jakog sunčevog zračenja. Rezultat te reakcije nije vidljiv oku, ali itekako se osjeti na zdravlju.

Simptomi izloženosti povišenim razinama ozona uključuju iritaciju očiju i grla, pogoršanje astme, smanjenje plućne funkcije pa čak i povećani rizik od kardiovaskularnih problema. Posebno su ranjiva djeca, starije osobe te svi koji ljeti borave na otvorenom – uključujući i turiste koji u potrazi za “svježim morskim zrakom” nesvjesno udišu zrak obogaćen štetnim molekulama.

Europska agencija za okoliš (EEA) svake godine upozorava na kritične epizode zagađenja ozonom u priobalnim regijama, a pragovi koje je definirala Europska unija nerijetko se premašuju upravo u srcu turističke sezone. U Dalmaciji je, primjerice, u ljetnim mjesecima zabilježeno nekoliko dana godišnje kada koncentracije ozona prelaze preporučene vrijednosti, dok u Julijskoj Veneciji i na španjolskoj Costi del Sol situacija ponekad traje i dulje.

Gradovi pod nadzorom: senzori kao novi turistički alat

Unatoč zabrinjavajućoj statistici, postoji i dobra vijest – sasvim novi sloj tehnologije ulazi u turističku sliku europskih i svjetskih destinacija. Pametni gradovi i općine, potaknuti europskim direktivama i lokalnim inicijativama, sve više ulažu u mreže senzora za nadzor kvalitete zraka.

Primjer za to je platforma Sensees, koja u stvarnom vremenu objedinjuje podatke s terenskih senzora i omogućuje građanima, ali i posjetiteljima, da prate razinu zagađenja putem mobilnih aplikacija ili javnih zaslona. Slični modeli primjenjuju se u Barceloni, Lisabonu i Ljubljani, dok su pilot-instalacije krenule i u nekoliko hrvatskih priobalnih gradova.

Prednost ovih sustava nije samo tehničke prirode – oni stvaraju i novu razinu transparentnosti i povjerenja. Zamislite turističke portale koji, uz temperaturu mora i vremensku prognozu, dostavljaju i indeks kvalitete zraka. Time gost dobiva cjelovitu informaciju o uvjetima boravka, dok destinacija pokazuje da brine o zdravlju i dobrobiti svojih posjetitelja.

U nekim se gradovima već razmatraju i preventivne mjere ovisno o rezultatima mjerenja, primjerice: privremena ograničenja prometa u centru, preporuke za boravak u zatvorenom tijekom najkritičnijih sati ili dodatne usluge poput klimatiziranih „safe zone“ prostora gdje turisti mogu potražiti predah od lošeg zraka.

Turistička konkurentnost budućnosti: svjež zrak ili svjež marketing?

Postavlja se pitanje: može li kvaliteta zraka postati ključan kriterij u odabiru destinacije jednako kao i cijena smještaja ili dostupnost aviokarata? Stručnjaci već sada predviđaju da će uredno praćen i javno komuniciran podatak o zraku biti važna konkurentska prednost.

Središnja turistička tijela u Portugalu i Grčkoj počela su uvrštavati pokazatelje kvalitete zraka u svoje digitalne vodiče. Hrvatska zasad ide nešto sporijim koracima, iako inicijative u Splitu i Rijeci pokazuju da interesa ima. Na globalnoj razini najdalje su otišli gradovi Sjeverne Amerike i Japana, gdje javni ekrani u realnom vremenu upozoravaju na razine ozona, a digitalne aplikacije vas mogu upozoriti kad je najbolje vrijeme za aktivnosti na otvorenom.

Za same turiste, pitanje je navike. Dok je još uvijek većina spremna vjerovati kako „more i borova šuma čiste sve“, mlađe generacije sve češće prije rezervacije provjeravaju podatke o zraku jednako kao što provjeravaju recenzije hotela. Taj će trend s vremenom postati sve rašireniji, a gradovi koji na njega budu spremno odgovorili imat će prednost na sve zahtjevnijem tržištu.

Vrijeme je da počnemo „udisati svjesno“

Ljetni odmor trebao bi biti sinonim za zdravlje, opuštanje i obnovu energije. Međutim, bez ozbiljnijeg praćenja kvalitete zraka, dobar dio tog iskustva ostaje pod nevidljivim upitnikom. Investicije u pametne senzorske mreže, transparentno izvještavanje i osvještavanje turista bit će ključne komponente održivog turizma u nadolazećim desetljećima.

A vama, kao putniku, ostaje jedno pitanje za sljedeći odmor: hoćete li vjerovati samo svježem ljetnom povjetarcu, ili ćete ipak provjeriti kakav je zrak koji udišete?