Umjetnost i kultura nadahnjuju zelenije europske gradove

Umjetnost i kultura mogu unijeti maštu i zamah u projekte za usklađivanje urbanih četvrti s prirodom

U glavnom nizozemskom gradu Amsterdamu, stanovnici vraćaju ulicu zvanu Stadhouderskade u život. Automobilima začepljenu gradsku arteriju pretvaraju u dva kilometra dugo utočište za prirodu i ljude.

Studenti umjetnosti, inženjerstva, matematike, znanosti i tehnologije pomažu u pokretanju transformacije. Njihova je uloga ponuditi umjetničke, društvene i tehničke savjete o preuređivanju dionice ceste koja se nalazi uz glavni kanal i u blizini Rijksmuseuma, u kojem se nalaze slike nizozemskih majstora iz 17. stoljeća kao što su Rembrandt van Rijn i Johannes Vermeer.

Nizozemski dizajni

“Zelena milja” inicijativa je šest nizozemskih organizacija koje uključuju Rijksmuseum, pivovaru Heineken – čije je sjedište na Stadhouderskadeu – Sveučilište primijenjenih znanosti u Amsterdamu, Nizozemsku narodnu banku, arhitektonsku tvrtku UNStudio i konzultantsku tvrtku Blendingbricks.

‘Umjetnost i kultura mogu izazvati ljude da izađu iz svog uobičajenog načina razmišljanja‘, rekla je Annemie Wyckmans, profesorica održive arhitekture na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije u Trondheimu.

Wyckmans vodi istraživački projekt koji je dobio sredstva od EU-a kako bi ispitao kako sudjelovanje u širokom rasponu skupina, uključujući umjetnički i kulturni sektor, može potaknuti održivu promjenu. Nazvan CRAFT, trogodišnji projekt traje do travnja 2025. i predstavlja Amsterdamsku inicijativu kao vodeći primjer.

CRAFT tim crpi inspiraciju iz inicijative EU da europski “zeleni dogovor” donese na mjesta gdje ljudi žive. Nazvan “Novi europski Bauhaus” ili NEB, želi da svakodnevni život ljudi i životni prostori dobiju inspiraciju iz umjetnosti i kulture, budu u skladu s prirodom i uključuju društvenu interakciju.

Poput pokreta Bauhaus u Njemačkoj prije jednog stoljeća, NEB ima za cilj spojiti urbani dizajn, znanost, tehnologiju, umjetnost i duh zajednice. Sama umjetnost može biti pokretačka snaga jer je naširoko izložena u gradovima i ima moć potaknuti ljude.

EU organizira NEB festival u glavnom gradu Belgije Bruxellesu od 9. do 13. travnja.

Sjajna svjetla

Sa svojom inicijativom Stadhouderskade, Amsterdam je jedan od tri vodeća grada među više od njih 70 koji se okupljaju u okviru CRAFT-a radi razmjene znanja i iskustva. Druga dva glavna su Bologna u Italiji i češki glavni grad Prag.

U Bologni se stara željeznička stanica renovira kako bi se stvorili zatvoreni prostori i otvorena područja na kojima se mogu odvijati umjetničke, sportske i druge društvene aktivnosti. U Pragu se umjetničke instalacije postavljaju u javne prostore i od javnosti se traži povratna informacija.

Sva tri grada spajaju različite lokalne glasove i testiraju nove načine za poticanje i vođenje transformacije. U nekim slučajevima to znači uključivanje članova zajednice u donošenje urbanih odluka, dok u drugima uključuje povezivanje gradskih odjela koji inače često djeluju izolirano.

“Naglašavamo ulogu umjetnosti i obrazovanja u pokretanju ove promjene“, rekla je Wyckmans. ‘Vjerujemo da umjetnost može povezati ljude, ponuditi nove perspektive i obogatiti dijalog između različitih dionika.‘

U Amsterdamu je transformacija Stadhouderskadea uvelike u tijeku i niz aktivnosti trebao bi se nastaviti do kraja desetljeća.

U lipnju 2023. “hotel za kukce” postavljen je u parku nazvanom po nizozemskom slikaru iz 20. stoljeća Carelu Willinku. Drvena konstrukcija, koja nejasno podsjeća na kućicu za ptice s kosim drvenim krovom, kukcima kao što su bubamare, leptiri i pčele samice daje mjesto za noćenje, zimski san ili samo boravak. Čak je okrenuta prema jugozapadu kako bi povećala toplinu unutar kućice.

U rujnu se grupa od oko 80 stanovnika, radnika i drugih zainteresiranih ljudi pridružila početnoj aktivnosti čišćenja duž Stadhouderskade. Skupljali su plastični otpad, opuške i drugi otpad gotovo četiri sata, a završili su s pićem u Heinekenu.

Konačni cilj je da dionica duga kilometar, koja je među najzagušenijim, najprljavijim i najbučnijim dijelovima Amsterdama, ima manje automobila, a više drveća, grmlja i parkova za stvorenja svih vrsta.

‘Do 2030. želimo transformirati Stadhouderskade u zelenu, održivu, sigurnu i živahnu prometnicu za sve oblike života‘, rekao je Rob Andeweg, voditelj programa na Amsterdamskom sveučilištu primijenjenih znanosti. ‘I to želimo učiniti poticanjem osjećaja vlasništva među lokalnim stanovništvom i korisnicima područja i dopuštajući da se čuju dosad nečujni glasovi prirode i životinja.‘

Kreativna iskra

Još jedan istraživački projekt koji financira EU – CreaTures – zauzeo je razigran pristup mijenjanju percepcija i mogućnosti u vezi s urbanim promjenama.

Prikazivala je skupinu stranaca koji su se 2022. okupili u parku Finsbury u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva Londonu noseći maske s prikazima različitih životinja, insekata i biljaka.

Svaka maska predstavljala je određeni oblik života koji živi u parku, a osoba koja je nosila masku bila je glasnogovornik prikazane vrste.

Događaj je bio dio igre uloga kojom se istraživalo kako bi se ovaj javni prostor mogao koristiti na način koji odgovara potrebama svih njegovih stanovnika, a ne samo ljudi.

‘Igrači se ponašaju i razmišljaju poput psa, pčele ili čak trave i pomažu promijeniti način na koji svi vidimo i sudjelujemo u našim lokalnim urbanim zelenim površinama i značajno mijenjaju odnose zajednice s lokalnom bioraznolikošću‘, objavila je lokalna inicijativa na svojoj web stranici.

Jednostavno to napravi

CreaTures – akronim za Creative Practices for Transformational Futures – trajao je tri godine do 2022. i istraživao je načine na koje umjetnost može odgovoriti na klimatske promjene.

Katalogizirao je trenutne kreativne prakse, eksperimentirao s drugima i ponudio opću ocjenu.

CreaTures je uključivao predstavnike iz Finske, Nizozemske, Slovenije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Osim u Londonu, radila je na nekoliko lokacija uključujući Helsinki, Ljubljanu i Sevillu, svaka s različitim eksperimentima.

Ispitivanjem načina da kreativna umjetnost potakne više ljudi da se aktivno uključe u svoje okruženje, projektni tim želio je izgraditi zajednički resurs iz kojeg bi drugi mogli crpiti.

‘Postoje mnogi akademski članci koji govore što treba učiniti, ali vrlo malo primjera kako to zapravo učiniti‘, rekla je Tuuli Mattelmäki, izvanredna profesorica dizajna na Sveučilištu Aalto u Finskoj i koordinatorica CreaTures.

Projekt je proizveo kolekciju od 20 eksperimentalnih produkcija. Svaku je predložio umjetnik ili skupina umjetnika, a zatim se oslanjao na ideje svih sudionika projekta.

Poduzetni eksperimenti

Inicijativu Finsbury Park, na primjer, pokrenule su dvije kulturne organizacije – jedna sa sjedištem u Londonu, a druga u Berlinu.

Kao i nekoliko drugih CreaTures eksperimenata, očekuje se da će ovaj imati utjecaj i nakon trajanja projekta. Općina odgovorna za Finsbury Park planira pozvati lokalno stanovništvo da potpiše “ugovor o suradnji” s bioraznolikošću parka i prati učinak.

Još jedan eksperiment CreaTures bila je interaktivna internetska platforma za socijalnu skrb inspirirana “Klinikama socijalne solidarnosti” u Grčkoj tijekom vrhunca financijske i migracijske krize u prethodnom desetljeću. Daljnji eksperiment nudi društvenu igru otvorenog koda koja potiče igrače da udruže svoje resurse umjesto da se natječu za gomilanje dobara.

Utjecaj ljudske proizvodnje hrane na klimatske promjene doveo je do kuharice s 11 recepata “Budućnosti više od ljudske hrane” koji su trebali potaknuti razmišljanje o prehrani koja podržava ekološku održivost.

Jedan recept povezuje održivu i zdravu prehranu s idejom glamurozne hrane kombinirajući alge, spirulinu, rižu, šipak i sladoled.

Drugi recept dovodi u pitanje pojam “štetnika” u prirodi, govoreći da mnoge invazivne vrste imaju pozitivne učinke. Daje primjer lupina, koji se u Švedskoj smatra neželjenim osvajačem vrtova, ali je odličan izvor proteina za krave.

Globalni utjecaj

Otkako je projekt završio, ljudi diljem svijeta koriste njegove smjernice o tome koje umjetničke akcije najbolje funkcioniraju za određene inicijative, prema Mattelmäki.

Dobiva čak i priznanje u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u prosincu 2023. UN-ov dokument pod naslovom “Najkreativniji pogled u budućnost” tvrdi da je istinska inovacija nemoguća bez vještina i ponašanja potaknutih maštom i kreativnošću.

Kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, Mattelmäki je rekla da se moć umjetnosti prečesto podcjenjuje i nedovoljno koristi.

‘Kroz umjetnost i kulturu stvara se otvorenost interpretacije koja može izazvati status quo‘, kaže ona.

Ovaj je članak izvorno objavljen u Horizontu, časopisu za istraživanje i inovacije EU. Skraćeno je i uređeno radi jasnoće.