Urbana stabla: prilagodba i izazovi
Urbani i izgrađeni okoliš čini važan dio naših gradova i naselja. Sastoji se od betonskih džungli, prometnica, zgrada i različitih infrastrukturnih elemenata. No, često zaboravljamo da stabla također igraju ključnu ulogu u urbanom okruženju. Ona su vitalni dio našeg gradskog krajolika, pružajući nam zeleni kontrast i vitalne ekosustavne usluge.
Stabla u urbanom okolišu nisu samo ukras. Ona pružaju hlad i kisik, smanjuju onečišćenje zraka i oblikuju naš gradski pejzaž. U ovom dvanaestom dijelu naših Arborističkih crtica, istražujemo kako se stabla prilagođavaju različitim urbanim okruženjima i izazovima s kojima se suočavaju.
Šume u grad
Neke urbane sredine srećom imaju i prave šumske komplekse. Ovi prirodni otoci zelenila donose nam prirodnu ravnotežu u srcu gradske vreve. Iako su stabla u takvim šumama izložena urbanim utjecajima, ona se i dalje mogu razvijati ako im se pruži dovoljno prostora i održavanje koje je ključno.
Bez pravilne njege i nadzora, šumske zajednice u urbanim sredinama postaju nesigurna mjesta za posjetitelje. Osim toga, stabla koja izgube konkurentnu prednost u odnosu na druge vitalnije primjerke često spontano propadaju. Stoga je očuvanje i pravilno održavanje ovih šumskih kompleksa od iznimne važnosti.
Park je dio grada u kojem se nalazi održavano zelenilo, često okružen znamenitim povijesnim građevinama
Međutim, rast stabala u parkovima može biti ograničen prisutnošću staza i infrastrukture. Ovo ograničenje može dovesti do oštećenja stabala i staza, pa je održavanje ravnoteže izazov. Osim toga, u parkovima grabljanjem otpalog lišća održavamo uredno okruženje, ali to može poremetiti prirodni ekosustav i tlo učiniti siromašnijim mineralnim tvarima.
Stoga je kontroliranje količine hranjiva u parkovima ključno za zdrav rast stabala. Usprkos tlu siromašnijem hranjivima, stabla zadovoljavajuće rastu i razvijaju se u parkovima ako je ono dovoljno vlažno, kvalitetne strukture i teksture.
Aleja je ulica, put, staza ili druga javna površina, s obje strane omeđena i ukrašena drvoredima ili nasadima
Uvjeti za rast stabala u alejama ovise o kvaliteti tla i građevinskom materijalu staza. Stabla u alejama s nekvalitetnim tlom blizu asfaltirane ili betonske staze izložena su raznim stresovima, što uvjetuje smanjeni fiziološki status stabla.
S druge strane, postoje mnogi lijepi primjerci brižno održavanih aleja gdje rastu izrazito vitalna stabla.
Drvored je niz pravilno zasađenih stabala u ulici, aleji ili parku
Kako će stabla rasti, ovisi o infrastrukturi – stambenim objektima, podzemnim i nadzemnim instalacijama. Ako u ulici postoje električne nadzemne žice, stabla drvoreda imaju ograničen prostor za razvoj krošnje. Kako ne bi ometala nadzemne instalacije, ta stabla često se drastično orezuju što im ne čini dobro. Poželjno je da se podzemne instalacije nalaze u zoni sive infrastrukture (kolnik, pločnik i sl.) zbog neometanog razvoja korijenskog sustava, ali i kako korijenje ne bi oštetilo cijevi.
Najveći izazov drvoreda u ulicama je ograničen prostor za razvoj, dok drvorede u alejama ili parkovima uz povoljne ekološke uvjete čine lijepi primjerci stabala koji su neometano rasli i razvili se optimalno.
Grupice stabala ili pojedinačna stabla (soliteri) uz zgrade i kuće
Grupice stabala ili pojedinačna stabla (soliteri) uz zgrade i kuće mogu se razviti u prekrasne primjerke ako su birane odgovarajuće vrste, uz pravilnu sadnju prilagođenu okolnom prostor. Problem nastaje kada se stabla sade preblizu zgrada ili jedna drugima. S obzirom da grane i korijen stabala ne smiju dodirivati i oštećivati tuđu imovinu, stabla posađena preblizu stambenom objektu nemaju prostora za razvoj nadzemnih i podzemnih dijelova, te se moraju više orezivati što smanjuje njihovu ravnotežu i povećava opasnost od izvale.
U dio korijenskog sustava uz zgradu, teško dopire oborinska voda. S te strane korijen se slabije razvija što je još jedan moguć uzrok izvale stabla. Kada se stabla posade preblizu jedna drugima, neka će odumrijeti zbog nedostatka prostora za razvoj, a ona koja će prevladati bit će narušene estetike. Zato je jako važno, kako bi se izbjegle ovakve situacije, prije svake sadnje dobro se educirati i u planiranje krajobraza uključiti stručnjake.
Soliterna stabla trebala bi imati dovoljno prostora za rast i razvoj krošnje te formiranje stabla, pod uvjetom da se korijen može neometano razvijati i u tlu
Ako se uz neki soliter naknadno izgrade staze, postoji mogućnost oštećenja korijenskog sustava te ono može odumrijeti. Neki soliteri mogu biti odmah kod sadnje smješteni u blizini staze ili slične infrastrukture te ih tijekom rasta i razvoja oštećivati i nadizati pločnik.
Korijen nadiže pločnik jer raste, ali i nastoji doći do kisika koji ne cirkulira ispod asfalta ili betona. Ako su staze izgrađene od betonskih pločica (tlakavaca), zrak može prodrijeti u tlo, te su kod takvih staza oštećenja znatno manja.
Na neke stvari ne možemo utjecati, ali na neke možemo
Osim neadekvatnog prostornog razmještaja, na slabiji rast i razvoj stabala u urbanom okolišu, utječu i visoka temperatura, siromašnije i zbijenije tlo, te manjak oborina na mikrolokacijama. Zbog takvih uvjeta stabla ne dožive svoj očekivani životni vijek. Promjena i održavanje prihvatljivih ekoloških i drugih uvjeta za rast i razvoj stabala u takvim sredinama, iziskuje značajna financijska sredstva kao i puno truda, što je često neostvariv izazov.
Ono na što možemo utjecati, jest odabir adekvatne vrste za pojedinu lokaciju, te na pravilan prostorni razmještaj. Kod odabira odgovarajuće vrste stabla treba voditi računa o vrsti, strukturi i teksturi tla, vlagi i raspoloživom prostoru.
U svakom urbanom okolišu, stabla su ključna komponenta našeg životnog prostora. Njihova prilagodba i očuvanje zahtijevaju trud i pažnju kako bismo osigurali da i buduće generacije mogu uživati u blagodatima urbanih šuma i zelenih oaza u našim gradovima.
Izvor: parkovi.hr
