Urbanističko planiranje koje uključuje više zelenih površina moglo bi poboljšati zdravstveno ponašanje djece

Urbana područja s više zelenih površina, manjom gustoćom zgrada i objekata, manjom gustoćom naseljenosti i bez velikih prometnica povezana su s boljim zdravstvenim ponašanjem djece.

Istraživanje pod vodstvom Barcelonskog instituta za globalno zdravlje (ISGlobal), uz potporu Zaklade “la Caixa”, identificiralo je vezu nakon proučavanja tjelesne aktivnosti djece.

Studija je pokazala da su djeca koja žive u blizini prirodnih prostora fizički aktivnija, provode manje vremena obavljajući sjedilačke aktivnosti, spavaju više sati i vjerojatnije je da će pješačiti ili voziti bicikl u školu.

Nova studija istraživala je učinke na 1581 dijete u dobi od 6 do 11 godina iz šest europskih zemalja

Prethodne studije bile su usredotočene samo na učinak urbanog okruženja na odrasle i nisu istraživale sve čimbenike, dok je ova nova studija istraživala učinke na 1581 dijete u dobi od 6 do 11 godina iz šest europskih zemalja.

Velik udio, 63,6%, nije zadovoljio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, a 58,6% djece provodi više od dva sata dnevno gledajući TV ili igrajući videoigre.

‘Naša otkrića imaju implikacije na politike urbanog planiranja‘, rekla je Martine Vrijheid, voditeljica ISGlobalovog programa za djetinjstvo i okoliš i zadnja autorica studije. ‘Javnozdravstvene intervencije obično su usmjerene na utjecaj na individualna ponašanja, a ne na rješavanje širih sustavnih determinanti koje pokreću ta ponašanja i proširuju zdravstvene nejednakosti.

‘Naši dokazi potvrđuju potrebu davanja prioriteta urbanom dizajnu kako bi se poboljšalo ponašanje koje promiče zdravlje kod djece i spriječilo loše zdravlje kod odraslih.‘

Istraživači su identificirali 32 karakteristike urbanih sredina

Istraživači su identificirali 32 karakteristike urbanih sredina, kao što su gustoća prometa te zelene i plave površine, te procijenili izloženost djece tim elementima u blizini njihovih domova i škola.

Također su prikupili informacije o zdravstvenim navikama djece, uključujući koliko su vremena proveli radeći umjerene do snažne aktivnosti, tjelesne aktivnosti izvan školskih sati, aktivna putovanja i sjedilačke aktivnosti, poput spavanja.

Prema rezultatima, aktivna putovanja su se povećala, a vrijeme provedeno na sjedilačkim aktivnostima smanjilo na mjestima gdje su djeca bila više izložena zelenim površinama.

Blizina glavne ceste također je povezana s kraćim trajanjem sna, pri čemu su oni koji žive blizu spavali oko 5 minuta manje svake noći od onih koji žive udaljeni od takvih prometnica.

Rezultati sugeriraju da je potrebno povećati broj zelenih površina i vegetacije na ulicama

Rezultati sugeriraju da je potrebno povećati broj zelenih površina i vegetacije na ulicama, navode autori studije.

Vrijheid je dodao: ‘Potrebna su nam daljnja istraživanja koja uključuju druge urbane pokazatelje koji mogu biti relevantni za ponašanje djece i adolescenata, kao što su pješačke zone i sportski objekti (na primjer, stolovi za stolni tenis, odbojkaški tereni, itd.), a koji promatra više zemalja i manje proučena područja kako bi bolje procijenio kako promjene u urbanom okruženju utječu na životne stilove ljudi.‘

U povezanim vijestima, zelene površine u Engleskoj i Walesu svake godine vrijede 25,6 milijardi funti, prema istraživanju koje je financiralo Ministarstvo za okoliš, hranu i ruralna pitanja.