Više od polovice slovačkih lokalnih samouprava nema kanalizaciju

Zemlja bi se mogla suočiti s kaznama Europske unije zbog neispunjavanja razvojnih standarda

Prošlog je tjedna slovački Vrhovni ured za reviziju (NKÚ) objavio izvješće o statusu pročišćavanja otpadnih voda i kanalizacije u zemlji, koje je pokazalo neke iznenađujuće zaključke, barem za zemlju Europske unije i eurozone.

Predmetnim izvješćem ističe se činjenica da je od 2015. do 2021. udio stanovnika koji su bili priključeni na javnu odvodnju porastao za samo pet posto. Štoviše, samo 1155 od 2890 slovačkih lokalnih samouprava priključeno je na javni kanalizacijski sustav.

Sveukupno, to znači da 3,85 milijuna Slovaka uživa u ovoj usluzi, koja se smatra standardnom za svaku zapadnu zemlju. Ukupna populacija zemlje je gotovo 5,5 milijuna ljudi.

Problem je posebno akutan u južnim dijelovima zemlje, gdje živi značajna mađarska manjina. Okruzi Trebišov, Krupina i Rimavská Sobota identificirani su kao mjesta s najlošijim pokazateljima u tom pogledu.

Kakve mogu biti posljedice?

Ruralna područja posebno su sklona korištenju vanjskih zahoda, pa se opsežna i pouzdana povezanost s javnim kanalizacijskim sustavom dugo smatrala zaštitnim znakom modernosti, čime se osiguravaju viši standardi javnog zdravlja.

Zato je, kada je Slovačka 2004. godine pristupila EU, razvoj ove infrastrukture stavljen kao jedan od nacionalnih ciljeva razvoja. Plan je bio da do 2015. godine 90% stanovništva bude priključeno na javnu kanalizaciju, ali to očito nije ostvareno.

“U dvadeset godina, gotovo dvije milijarde eura reinvestirano je u Slovačkoj u izgradnju novih kanalizacija i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, dok je značajan dio tog iznosa europska financijska pomoć”, rekao je čelnik NKU-a Lubomir Andrassy, a prenosi The Slovak Spectator.

To znači da sredstva EU-a nisu dobro uložena ili su zloupotrijebljena, a rezultat mogu biti kazne za zemlju. Zapravo, Europska komisija već je pokrenula prekršajni postupak protiv Slovačke.

U slučaju da država ne ispuni svoje međunarodne obveze, briselske institucije izreći će financijske sankcije koje će Vlada morati platiti iz državnog proračuna.

Minimalna paušalna kazna može premašiti 600.000 eura s dnevnom kaznom od 3.000 eura za neispunjavanje nacionalnih obveza.