Zemlja lakše diše: Globalno usporavanje krčenja šuma daje novu nadu
PRVI PUTA U POVIJESTI KRČENJE ŠUMA USPORAVA TEMPO: Najnovije izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) donosi vijest koja bi mogla probuditi optimizam među ekolozima, znanstvenicima i svima koji brinu o budućnosti planeta. Prema podacima FAO-a, stopa krčenja šuma u posljednjem desetljeću znatno je usporila – i to u svim regijama svijeta. Evo detalja…
Nazvano “ohrabrujućim trendom”, ovo usporavanje označava prvi put u povijesti da se bilježi pad brzine uništavanja šumskih površina na globalnoj razini. Ipak, stručnjaci upozoravaju: unatoč napretku, gubitak šuma i dalje je prevelik da bi Zemlja mogla odahnuti.
Brojke koje ulijevaju nadu
Prema FAO-ovim podacima, svijet je u posljednjem desetljeću izgubio oko 10,9 milijuna hektara šuma godišnje. Usporedbe radi, u prethodnih deset godina taj je broj iznosio 13,6 milijuna hektara, dok je u devedesetima svijet gubio čak 17,6 milijuna hektara godišnje.
Drugim riječima, svijet je na putu smanjenja deforestacije za gotovo 40 posto u odnosu na razdoblje prije trideset godina. Trenutno šume pokrivaju 4,14 milijarde hektara, što čini otprilike trećinu ukupne kopnene površine planeta.
Još jedan podatak budi oprezni optimizam: više od polovice svjetskih šuma sada je obuhvaćeno dugoročnim planovima upravljanja, dok se jedna petina nalazi unutar zakonski zaštićenih područja. Takvi planovi podrazumijevaju održivo gospodarenje šumama – od pažljive sječe i pošumljavanja, do zaštite bioraznolikosti i lokalnih zajednica koje od šuma žive.
Nada uz oprez: borba nije gotova
Ipak, FAO upozorava da svijet i dalje gubi šume prebrzo da bi se mogao postići globalni klimatski balans. Iako je tempo krčenja smanjen, godišnji gubitak površine veličine Islanda i dalje ima pogubne posljedice za klimu, vodne resurse i životinjski svijet.
Posebno zabrinjavaju tropske regije – Amazonija, Kongo i jugoistočna Azija – gdje se šume i dalje sijeku zbog širenja poljoprivrede, stočarstva i rudarskih projekata. Ove regije su ujedno i najveći rezervoari ugljika na planetu, a njihov nestanak ubrzava klimatske promjene i povećava rizik od suša i poplava.
Znanstvenici ističu da bi daljnje usporavanje krčenja šuma moglo značiti prekretnicu – no samo ako vlade i korporacije ozbiljno pristupe obvezama smanjenja emisija stakleničkih plinova i očuvanja prirodnih resursa.
Ključnu ulogu imaju i lokalne zajednice, čije tradicionalne metode upravljanja šumama često nadmašuju učinkovitost velikih državnih programa. Njihovo znanje i iskustvo sve se češće prepoznaje kao temelj održive šumske politike.
Put naprijed: pet rješenja za budućnost šuma
Stručnjaci FAO-a ističu pet smjerova djelovanja koji bi mogli osigurati dugoročnu stabilnost svjetskih šuma:
- Održiva poljoprivreda – smanjenje potrebe za krčenjem novih površina kroz učinkovitije korištenje postojećih.
- Pošumljavanje i obnova degradiranih područja – vraćanje šuma ondje gdje su nestale.
- Jačanje zakonske zaštite i borba protiv ilegalne sječe drva.
- Poticanje ekološki odgovornih lanaca opskrbe, posebno u industriji mesa, palmina ulja i papira.
- Uključivanje lokalnih i autohtonih zajednica u odlučivanje o upravljanju šumama.
Kombinacijom tih mjera moguće je ne samo usporiti, nego i preokrenuti negativni trend – stvoriti svijet u kojem šume više nisu žrtve razvoja, već partneri u njegovu održivom obliku.
Iako planet još nije siguran, najnoviji podaci FAO-a pokazuju da se borba protiv deforestacije može dobiti – ako čovječanstvo ostane dosljedno. Usporavanje uništavanja šuma možda je tek prvi korak, ali i dokaz da kolektivna volja, međunarodna suradnja i promjena navika doista mogu promijeniti smjer kojim ide naš svijet.
Pročitajte više: Five workable solutions to deforestation
