Bolje upravljanje sveučilištima i javnim istraživačkim institutima razvit će gospodarstvo i društvo u cjelini te pomoći zaposlenicima i umirovljenicima

Bolje upravljanje sveučilištima i javnim istraživačkim institutima razvit će gospodarstvo i društvo u cjelini te pomoći zaposlenicima i umirovljenicima
Sveučilišta u Rijeci

AKADEMSKI SINDIKAT uočava da sadašnji unutarnji ustroj sveučilišta i javnih istraživačkih instituta predstavlja prepreke djelotvornom upravljanju istima, a njihovi aranžmani financiranja su složeni i nisu u potpunosti usklađeni s međunarodnom dobrom praksom. Plaće, investicije i potrošni materijali financiraju se iz različitih izvora i na temelju različitih podloga.

Takvo što prepreka je provedbi koherentnih strategija i dugoročnom planiranju posebice na neitegriranim sveučilištima, uključujući najveće Sveučilište u Zagrebu. Budući da fakulteti uživaju veliku autonomiju, upravljanje i gospodarenje, trenutačno stanje fragmentiranosti, osobito na najvećim sveučilištima, sprječava sektor visokog obrazovanja u dostizanju svog punog potencijala i sa sobom nosi rizike.

AKADEMSKI SINDIKAT smatra da se sveobuhvatna reforma sustava upravljanja sveučilištima treba napraviti

AKADEMSKI SINDIKAT smatra da se sveobuhvatna reforma sustava upravljanja sveučilištima treba napraviti, a ona je prijeko potrebna ako sveučilišta žele u potpunosti ispuniti svoju društvenu i gospodarsku ulogu. Glavni izazov za Vladu RH odnosit će se na pregovaranje o izvedivom prijedlogu reforme sa starim sveučilištima te njihovim fakultetima i akademijama. Poboljšavanje sustava upravljanja također će zahtijevati i postizanje dobre ravnoteže u podjeli odgovornosti Ministarstva i ustanova visokog obrazovanja.

Takve prakse javnih politika mogu se naći u razvijenim zemljama Europske unije. Posebno je za istaknuti i njihov poticaj pojedinih sveučilišta na specijalizaciju u različitim vrstama povezivanja s industrijom. Također, veliki naglasak su i mjere za povećanje relevantnosti vještina političara, diplomata, zapošljavanje u industriji i sufinanciranje polaznika poslijediplomskih studija. Obučavanje kvalificiranog osoblja za istraživanje i inovacije, također je vrlo značajna funkcija sveučilišta i javnih istraživačkih instituta.

AKADEMSKI SINDIKAT potiče razvoj i javnih istraživačkih instituta

AKADEMSKI SINDIKAT potiče razvoj i javnih istraživačkih instituta, jer su mnogi od njih aktivni u području humanističkih, društvenih, tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih znanosti. Veliki broj aktera u pojedinom području može biti pozitivna stvar, budući da oni mogu potaknuti konkurentnost, raznolikost pristupa i neovisnost u davanju znanstvenih rezultata. Prelazak prema povezivanju financiranja i učinaka kroz mehanizam financiranja prema učincima omogućio bi javnim istraživačkim institutima rad na ostvarenju njihovih ambicioznih ciljeva.

Pomoglo bi iskoristiti sredstva iz strukturnih fondova te pružiti potporu reformskom procesu u smislu dodatnih proračunskih sredstava i boljeg upravljanja. Strukturni fondovi stvaraju značajnu priliku za uspostavljanje novih istraživačkih infrastruktura s dobro definiranim istraživačkim programom, misijom, ciljanim skupinama i upravljanjem. Idealno bi bilo da se te nove strukture smjeste u postojećim ustanovama s dobro definiranim poveznicama sa širim sustavom. Osim toga, usavršavanju mladih istraživača treba dati visoki prioritet.

Ciljavi su jasni

Cilj Akademskog sindikata je da uz podršku članstva i eksperata iz sustava visokog obrazovanja i znanosti te predsjednika Vlade RH i političara koji shvaćaju da je sustav visokog obrazovanja i znanosti ključni čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini, razviju najvažniji sustav u Republici Hrvatskoj.

AKADEMSKI SINDIKAT predlaže predsjedniku Vlade RHda na mjesto ministra i državnih tajnika budućeg MINISTARSTVA VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I INOVACIJA imenuje osobe koje imaju dovoljno znanja, vještine i iskustva u vođenju sustava visokog obrazovanja i znanosti, odnosno da to budu osobe koje su do sada već obnašali upravljačke funkcije na sveučilištima, fakultetima, akademijama i institutima, odnosno, da su bili ili jesu rektori, prorektori, dekani i ravnatelji.