Evo na koliko početkom 2025. raste minimalna studentska satnica
Minimalna studentska satnica od 1. siječnja 2025. godine trebala bi porasti na 6,06 eura, što predstavlja povećanje od oko 15,5 posto u odnosu na trenutni minimalac od 5,25 eura. To je rezultat rasta minimalne bruto plaće na 970 eura, kojeg je ovog utorka u Saboru najavio premijer Andrej Plenković.
Premijer Andrej Plenković ovoga je utorka u Saboru najavio da Vlada planira do kraja mandata prosječnu neto plaću povećati na 1.600 eura, a da će minimalna bruto plaća od 1. siječnja biti 970 eura. Budući da minimalna bruto plaća u 2023. godini iznosi 840 eura, ovo predstavlja povećanje od 130 eura, odnosno 15,48 posto.
Minimalac ide preko šest eura
S obzirom na to da je minimalna studentska satnica usko vezana uz minimalnu plaću u državi i to onu u bruto iznosu, to sve skupa znači da će rasti i studentski minimalac.
Prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, koji je na snagu stupio u studenom 2018. godine, minimalna satnica za obavljanje studentskih poslova izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u državi dijeli sa 160 i ta je brojka uvijek fiksna. Tako je dobivena i minimalna studentska satnica u 2024. godini – 840 eura dijelilo se na 160, a onda se dobila satnica 5,25 eura.
To znači da bi minimalna studentska satnica povećanjem bruto plaće na 970 eura trebala rasti na čak 6,06 eura od 1. siječnja 2025., a moguće je da će se to zaokružiti na 6,07 eura. U usporedbi s ovogodišnjom minimalnom studentskom satnicom, to predstavlja rast od oko 15,5 posto.
Napomenimo da će ova odluka biti službeno donesena kada ministar obrazovanja Radovan Fuchs donese zasebnu odluku o minimalnoj studentskoj satnici za narednu godinu.
Osim rasta minimalne studentske satnice, studentima je važno i povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura
Kao što smo pisali u našem tekstu još početkom rujna, time bi limit godišnje zarade do kojega će studenti moći biti prijavljeni na poreznu karticu roditelja od 1. siječnja 2025. godine iznosio 3.600 eura, umjesto dosadašnjih 3.360.
Treba naglasiti kako smo do tog iznosa došli množenjem mjesečnog osobnog odbitka od 600 eura s koeficijentom 6,0 koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Taj je koeficijent već godinama isti.
Drugi limit, onaj nakon kojeg će se studentima oporezivati zarada, trebao bi nakon Nove godine iznositi 10.800 eura godišnje, umjesto dosadašnjih 10.080. Taj drugi limit izračunava se množenjem mjesečnog osobnog odbitka s 12, a dobiveni se umnožak zbraja s 3.600, odnosno iznosom prvog poviše spomenutog limita. Studentima koji prijeđu ovaj drugi iznos od svake plaće se oduzima porez na dohodak, koji pak ovisi o njihovu mjestu stanovanja, piše srednja.hr.