Gradovi podižu glas za pošteniju društvenu Europu – 8 ključnih preporuka koje mijenjaju igru

U trenutku kada se Europa suočava s rastućim pritiscima – od rastućih životnih troškova do dubokih društvenih nejednakosti – lokalne vlasti istupaju kao presudan faktor promjene. U izvješću Eurocities („Cities matter for a fairer European Pillar of Social Rights“) iznijeto je osam preporuka koje bi trebale oblikovati idući Akcijski plan European Pillar of Social Rights (EPSR) i osigurati da nitko ne bude ostavljen po strani.

Iako Bruxelles sjedište donosi smjernice, upravo gradovi su ti koji svakodnevno nose teret provedbe – oni vide prvo posljedice, oni su bliže građanima, i oni znaju da „jedna veličina za sve” ne funkcionira. U nastavku donosimo detaljan pregled preporuka te razmišljanja o tome što to znači za Hrvatsku i naše gradove.

Gradovi kao partneri, a ne samo implementatori

Prva preporuka naglašava nužnost pristupa temeljenog na mjestu: Programi moraju reflektirati lokalne stvarnosti, a gradovi trebaju biti uključeni u dizajn, provedbu i praćenje investicija. Ovo zahtijeva snažniji angažman pri izradi i uvođenju politike – uključivanje gradova u procjene utjecaja (Territorial Impact Assessments) svakako je jedan od koraka.

Za Hrvatsku, s nizom manjih i srednjih gradova koji se bave problemima kao što su odljev mladih, lošija infrastruktura i segregacija nekih kvartova – ovo je poziv na akciju: gradovi moraju postati aktivni partneri EU-socialnih politika, a ne samo korisnici sredstava.

Integrirani, “osoba-u-središtu” pristup politici

Druga preporuka traži integraciju načela EPSR-a u sve politike – borbu protiv siromaštva, isključenja, brigu za mentalno zdravlje, rodnu ravnopravnost, diskriminaciju. Potrebna je koordinacija između politika i fleksibilnost fondova kako bi se ugradile mjere koje istinski odgovaraju složenim svakodnevnim problemima.

U našem kontekstu to znači da se politike obrazovanja, zapošljavanja, stambenog pitanja i socijalne skrbi trebaju gledati u sklopu – a ne kao izolirani programi. Gradovi trebaju dobiti mogućnost da reagiraju „svojim tempom“ na konkretne izazove.

Razrađeniji pokazatelji – mjerenje po realnim kriterijima

Treća preporuka poziva na reviziju Eu-socijalne „skor-ploče” (EU Social Scoreboard) i mehanizma European Semester kako bi pokazatelji odražavali teritorijalne i društvene razlike – stanovanje, beskućništvo, segregaciju, demografiju. Preciznije mjerenje omogućit će bolju usmjerenost politika.

Za Hrvatsku to može značiti da statistike o siromaštvu, stanovanju ili isključenosti budu razrađenije na razini gradova i općina – ne samo na nacionalnoj razini – što bi omogućilo ciljano djelovanje tamo gdje je najpotrebnije.

Ekstremno siromaštvo, segregacija, energetska i transportna siromaštva

Četvrta preporuka poziva na sustavno adresiranje najtežih oblika siromaštva, uključujući i one koji se odnose na segregaciju ili nemogućnost pristupa osnovnim uslugama (energetska i transportna siromaštva). Također se ističe potreba za financiranjem dugoročnih usluga za ranjive skupine.

Ovo je osobito važno u gradovima gdje određeni kvartovi pate zbog loše prometne povezanosti, slabije energetske učinkovitosti stanovanja, ili manjka socijalnih usluga – gradovi Hrvatske već sad imaju takve izazove, pa ova preporuka može biti poticaj za lokalne strategije.

Stambena kriza u središtu politike

Peta preporuka govori o stambenoj krizi: treba snažnije uključiti gradove u planiranje, financiranje kao i provedbu stambenih rješenja – renovacije, nove zgrade, energetske nadogradnje. Također se ukazuje na potrebu reforme pravila državne pomoći (State Aid) kako bi gradovi mogli fleksibilnije odgovarati na različite stambene potrebe.

Kod nas je problem pristupačne stanogradnje i energetske učinkovitosti značajan – ovo je šansa da lokalne vlasti iskoriste ovu preporuku za stvaranje partnerskog odnosa s EU fondovima i kreiraju dugoročnija rješenja.

Jačanje jednakih mogućnosti i borba protiv diskriminacije

Šesta preporuka proširuje agendu jednakosti – uključujući rod, rasu, LGBTIQ prava, osobe s invaliditetom – te snažniju ulogu gradova u planiranju i provedbi. Fondovi poput ESF+ i CERV trebaju podržavati lokalne inicijative koje rješavaju strateške barijere.

Za Hrvatsku, to znači da policentrički pristup mora obuhvatiti i najranjivije skupine u gradovima – romske zajednice, migrante, osobe s invaliditetom – te da gradovi imaju mandat i sredstva za konkretne akcije.

Poseban fokus na djecu i višerazinsko upravljanje

Sedma preporuka odnosi se na jaču provedbu EU Child Guarantee – uključujući obavezno savjetovanje, urbane ciljeve, dostupna sredstva za gradove u okviru programa za djecu u sustavu skrbi i maloljetnike bez pratnje. Gradovi moraju biti jasni partneri, ne tek korisnici.

U hrvatskom kontekstu to može značiti da gradske vlasti već danas trebaju početi razmišljati o specijaliziranim programima za podršku djeci u riziku, i osigurati da lokalne strukture budu spremne kad se implementiraju veći EU mehanizmi.

Ljudi i mjesta u središtu obrazovanja, vještina i zapošljavanja

Osma preporuka stavlja u središte obrazovanje, vještine i zapošljavanje — od ranog djetinjstva do cjeloživotnog učenja. Lokalne vlasti trebaju imati veću ulogu u upravljanju obrazovanjem i odgovoriti na manjak radne snage u sektorima kao što su skrb i obrazovanje.

Za Hrvatsku, sa specifičnostima tržišta rada i migracijama radne snage, ovo je kritični moment – gradovi trebaju strateški razmišljati i investirati u lokalne centre, suradnju sa tvrtkama i obrazovnim institucijama kako bi stvorili prilike za današnje i buduće generacije.

Doprinos Eurocitiesa konzultacijama o novom Akcijskom planu

Gore navedene preporuke sabrane su u najnovijem izvješću Eurocities-a, koje ističe ključnu ulogu gradova u poticanju socijalne kohezije i uključivosti.

Kroz inicijative poput kampanje Eurocitiesa InclusiveCities4All, gradonačelnici 62 grada u 23 zemlje dali su preko 100 obećanja, ulažući preko 15 milijardi eura u smanjenje nejednakosti i unapređenje socijalnih prava.

Pregled obećanja podnesenih po načelima u kampanji Eurocities Inclusivecities4all (2019.-2024.)

Gradovi nisu samo provoditelji. Oni su partneri u oblikovanju europske socijalne agende. Prepoznavanje i iskorištavanje njihovog utjecaja ključno je za osiguravanje da nitko ne bude zapostavljen.

Zašto je ovo važan trenutak za Hrvatsku?

U eri kada se socijalna prava sve više „testiraju“ – povećanje troškova života, klimatske promjene koje utječu na energetsku sigurnost, demografski pad – lokalne vlasti u Hrvatskoj ne mogu biti samo pasivni sudionici. Preporuke Eurocitiesa jasno poručuju: gradovi moraju biti kreatori politika, a ne samo izvršitelji.

Ako se ove preporuke zaista integriraju u novi Akcijski plan EPSR-a, to bi moglo otvoriti značajne mogućnosti za Hrvatsku: od direktnog pristupa sredstvima za gradove, do boljeg dislociranja politika prema specifičnim potrebama lokalnih sredina, pa sve do partnerskog odnosa s EU institucijama.

Gradovi na “fronti” socijalne Europe

Dok se Europa suočava s novim izazovima – od digitalne transformacije i zelene tranzicije do socijalne kohezije – gradovi sve više dobivaju ulogu prvog reda. Preporuke donijete od strane Eurocitiesa predstavljaju konkretan korak naprijed. Gradovi u Hrvatskoj imaju priliku i potencijal da postanu uzori provedbe – ali to zahtijeva stratešku viziju, resurse, ali i spremnost na promjene.

Ako se iskoriste ove preporuke, Europa može postati ne samo bogatija nego i pravednija – a hrvatski gradovi imaju šansu biti dio tog pozitivnog pomaka.

Cijelo izvješće možete pročitati ovdje.