Japanci razvijaju umjetnu krv!
Potražnja za krvlju za transfuzije ostaje visoka diljem svijeta, no u mnogim zemljama, uključujući Japan, broj donatora krvi opada zbog starenja populacije i smanjenja nataliteta. Traže se rješenja.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se prikupi više od 118 milijuna donacija krvi, od čega 40% dolazi iz zemalja s visokim prihodima koje čine samo 16% svjetske populacije.
Ova neravnoteža stvara ozbiljne izazove u zemljama s ograničenim pristupom transfuzijama, posebice tijekom prirodnih katastrofa, u udaljenim područjima ili u hitnim medicinskim situacijama gdje brza transfuzija može značiti razliku između života i smrti.
U Japanu, gdje se očekuje daljnji pad broja donatora, istraživači s Nara Medical Universityja razvijaju revolucionarno rješenje: umjetnu krv koja bi mogla promijeniti pravila igre u medicini.
Umjetna krv
Na čelu ovog revolucionarnog projekta nalazi se profesorica Hiromi Sakai s Nara Medical Universityja, čiji tim razvija umjetne crvene krvne stanice koje se mogu koristiti za transfuzije bez obzira na krvnu grupu pacijenta. Ova umjetna krv, koja je započela klinička ispitivanja u ožujku 2025., dizajnirana je za upotrebu u hitnim situacijama, poput prirodnih katastrofa ili u udaljenim područjima gdje je logistički izazovno osigurati kompatibilnu doniranu krv.
Cilj je da se ova tehnologija uvede u praktičnu upotrebu do 2030., što bi, prema riječima istraživača, moglo biti prvo takvo postignuće u svijetu.
Kako se proizvodi?
Proces izrade umjetne krvi započinje korištenjem hemoglobina iz donirane krvi koja je istekla i inače bi bila odbačena nakon tri tjedna. Hemoglobin, molekula koja prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama, izdvaja se i zatvara u zaštitnu lipidnu ljusku, stvarajući takozvane hemoglobinske vesiće. Ovi vesići oponašaju funkciju prirodnih crvenih krvnih stanica, omogućujući učinkovit prijenos kisika kroz tijelo.
Ono što ovu tehnologiju čini posebnom jest činjenica da je umjetna krv lišena bilješki o krvnoj grupi, što je čini univerzalno kompatibilnom i eliminira potrebu za testiranjem kompatibilnosti prije transfuzije.
Zanimljivo, umjetna krv ima ljubičastu boju zbog specifičnog procesa obrade hemoglobina, što je estetski neobično, ali funkcionalno bezopasno. Osim toga, ovaj pripravak je slobodan od virusa i drugih patogena, čime se smanjuje rizik od infekcija koji postoji kod tradicionalnih transfuzija.
Prednosti: Univerzalna, sigurna i dugotrajna
Umjetna krv donosi niz prednosti koje je čine potencijalno revolucionarnom u medicinskom svijetu:
| Prednost | Opis |
|---|---|
| Univerzalna kompatibilnost | Može se koristiti za sve krvne grupe, eliminirajući potrebu za testiranjem kompatibilnosti. |
| Sigurnost | Slobodna od virusa i patogena, smanjuje rizik od infekcija. |
| Duga trajanost | Može se čuvati do dvije godine na sobnoj temperaturi, za razliku od donirane krvi koja traje manje od mjesec dana na niskim temperaturama. |
| Hitna upotreba | Može se administrirati tijekom prijevoza u hitnim vozilima, što je ključno u kritičnim situacijama. |
| Pristup blokiranim područjima | Manja veličina hemoglobinskih vesića omogućuje prodiranje u blokirana područja, korisno za liječenje udara ili tromboza. |
Ove karakteristike čine umjetnu krv idealnom za uporabu u hitnim situacijama, poput prirodnih katastrofa, vojnih operacija ili medicinskih intervencija u udaljenim područjima gdje je tradicionalna krv teško dostupna.
Klinička ispitivanja u tijeku
Klinička ispitivanja započela su u ožujku 2025. na Nara Medical Universityju, gdje 16 zdravih odraslih dobrovoljaca prima doze umjetne krvi između 100 i 400 mililitara. Ova faza ispitivanja, poznata kao faza Ib, fokusira se na procjenu sigurnosti i farmakokinetike, s ciljem utvrđivanja optimalne doze od 100 mililitara.
Ako se pokaže da nema ozbiljnih nuspojava, ispitivanja će prijeći u fazu II kako bi se dodatno istražila učinkovitost i sigurnost. Dosadašnji podaci ne navode specifične nuspojave, što sugerira da su ispitivanja u ranoj fazi i da se pažljivo prati sigurnost pripravka.
Pogled u budućnost: Svijet bez nedostatka krvi?!
Uspjeh ovih kliničkih ispitivanja mogao bi imati dalekosežne posljedice za globalnu zdravstvenu skrb. U zemljama s ograničenim pristupom transfuzijama, gdje nedostatak kompatibilne krvi uzrokuje milijune prevenirivih smrti tijekom operacija, poroda ili ozljeda, umjetna krv mogla bi postati ključno rješenje.
Njena sposobnost dugotrajnog skladištenja i univerzalna kompatibilnost čine je idealnom za pohranu u slučajevima hitnih situacija, poput potresa, poplava ili sukoba. Osim toga, istraživači predviđaju potencijalnu primjenu u očuvanju organa za transplantaciju, liječenju trovanja cijanidom i čak u veterinarskoj medicini.
Dodatno, rad profesora Teruyukija Komatsua na Chuo Universityju na razvoju “umjetnih nositelja kisika” temeljenih na albuminu, proteinu u plazmi, pokazuje da Japan predvodi višestruke inovacije u ovom području, što dodatno povećava potencijal za široku primjenu (BusinessToday).
Za više informacija idite ona Newsweek.
