Kako bi vaš stari telefon mogao postati ‘mali podatkovni centar’ koji pomaže istraživačima u praćenju morskog života

Pretvarajući stare mobitele u “male centre podataka”, ovi znanstvenici ne samo da smanjuju elektronički otpad, već i pomažu u praćenju morskog života i optimizaciji gradskog prijevoza.

U svijetu u kojem se svake godine proizvede više od 1,2 milijarde pametnih telefona, a većina njih završi na smetlištu nakon samo dvije do tri godine korištenja, istraživači iz Estonije pronašli su inovativan način da starim uređajima daju novi život.

Pretvarajući stare mobitele u “male centre podataka”, ovi znanstvenici ne samo da smanjuju elektronički otpad, već i pomažu u praćenju morskog života i optimizaciji gradskog prijevoza. Ovaj projekt, koji košta samo 8 eura po uređaju, pokazuje kako tehnologija može biti održiva i korisna za okoliš.

Prema podacima, svake godine se globalno baci više od 50 milijuna tona elektroničkog otpada, a pametni telefoni čine značajan dio toga. Ovi uređaji sadrže vrijedne materijale poput rijetkih metala, ali često završe na deponijama, gdje mogu zagaditi tlo i vodu. Projekt s Sveučilišta u Tartuu nudi rješenje koje spaja reciklažu s najsuvremenijom tehnologijom.

Više o projektu

Istraživački tim, predvođen Huberom Floresom, profesorom pervasivnog računarstva na Sveučilištu u Tartuu, razvio je metodu za pretvaranje starih pametnih telefona u funkcionalne centre podataka. Ova inovacija omogućuje obradu podataka na licu mjesta, što je posebno korisno u okruženjima gdje tradicionalni centri podataka nisu praktični, poput podmorja ili prometnih gradskih čvorišta.

Flores objašnjava za ScienceDaily: “Inovacija često ne počinje s nečim novim, već s novim načinom razmišljanja o starom, preispitivanjem njegove uloge u oblikovanju budućnosti.“. Za samo 8 eura po uređaju, ovaj projekt pokazuje kako se postojeća tehnologija može iskoristiti za rješavanje suvremenih izazova.

Kako to funkcionira?

Proces pretvaranja starih telefona u centre podataka jednostavan je, ali genijalan. Prvo se uklanjaju baterije kako bi se spriječilo curenje štetnih tvari u okoliš. Zatim se četiri telefona povezuju zajedno, opremaju se prilagođenim softverom i smještaju u 3D-printana vodootporna kućišta. Ovi uređaji koriste vanjske izvore napajanja i mogu obraditi podatke u stvarnom vremenu, koristeći postojeće komponente poput kamera i procesora.

Za podmorsku upotrebu, ovi “mali centri podataka” postavljaju se u vodootporne kućište, omogućujući autonomno snimanje i obradu podataka. Ova tehnologija eliminira potrebu za skupim i složenim infrastrukturama, čineći je dostupnom i ekološki prihvatljivom.

Primjene u stvarnom svijetu

Praćenje morskog života

Jedna od najuzbudljivijih primjena ove tehnologije je praćenje morskog života. Tradicionalno, znanstvenici su se oslanjali na ronioce koji snimaju videozapise pod vodom, a zatim ih analiziraju na površini. Ovi reciklirani telefoni, međutim, mogu automatski snimati i obraditi podatke ispod vode, brojeći vrste riba i prateći promjene u morskom ekosustavu. Ovo ne samo da štedi vrijeme, već i smanjuje potrebu za skupim ekspedicijama.

Optimizacija gradskog prijevoza

Osim podmorskih aplikacija, ovi centri podataka mogu se koristiti u urbanim sredinama. Na primjer, postavljeni na autobusnim stanicama, mogu koristiti senzore za prepoznavanje ljudi i brojati putnike u stvarnom vremenu. Ovi podaci pomažu gradskim planerima da optimiziraju rasporede javnog prijevoza, smanjuju gužve i povećavaju učinkovitost.

Veliki ekološki potencijal

Ovaj projekt ima značajan ekološki potencijal. Reciklaža starih telefona smanjuje količinu elektroničkog otpada, koji je jedan od najbrže rastućih problema u svijetu. Proizvodnja novih pametnih telefona zahtijeva velike količine energije i rijetkih materijala, dok tradicionalni centri podataka troše ogromne količine električne energije. Korištenjem postojećih uređaja, ova tehnologija smanjuje potrebu za novim resursima i nudi energetski učinkovitiju alternativu.

Ulrich Norbisrath, profesor softverskog inženjerstva na Sveučilištu u Tartuu, ističe: “Održivost nije samo o čuvanju budućnosti, već i o preispitivanju sadašnjosti, gdje jučerašnji uređaji postaju sutrašnje prilike.” Projekt se uklapa u širu inicijativu za kružnu ekonomiju, gdje se naglasak stavlja na ponovnu upotrebu i reciklažu.

Izazovi i buduće mogućnosti

Iako je projekt obećavajuć, postoje određeni izazovi. Nisu svi stari telefoni kompatibilni s potrebnim softverom, posebice oni manje poznatih marki. Održavanje uređaja u podmorskim uvjetima također može biti složeno zbog izloženosti vodi i drugim elementima. Ipak, istraživači rade na poboljšanju tehnologije kako bi je učinili šire primjenjivom.

U budućnosti, ova tehnologija mogla bi se proširiti na druga područja, poput praćenja kvalitete zraka, analize prometnih tokova ili čak primjene u ruralnim područjima gdje je pristup tradicionalnim tehnologijama ograničen. Studija objavljena u časopisu IEEE Pervasive Computing (IEEE Journal) sugerira da bi ova metoda mogla imati široku primjenu u stvaranju održive digitalne infrastrukture.

Pretvaranjem starih mobitela u centre podataka, istraživači s Univerziteta u Tartuu pokazuju kako kreativnost i inovacija mogu riješiti dva velika problema: elektronički otpad i potrebu za održivim tehnološkim rješenjima. Ovaj projekt ne samo da pomaže znanstvenicima u praćenju morskog života, već i otvara vrata novim mogućnostima za reciklažu tehnologije. Kako svijet traži načine za smanjenje ekološkog otiska, ovakve inicijative pokazuju da male promjene mogu imati veliki utjecaj.