Kako je AI ušla u sustav obrazovanja i koje je prednosti i probleme donijela?

O promjenama, izazovima i koristi koje hrvatskom obrazovanju donosi generativna umjetna inteligencija razgovarali smo s docentom Erikom Brezovcem, jednim od organizatora konferencije posvećene AI-u u obrazovanju na Sveučilištu u Cambridgeu

“Nije pitanje hoće li, već kada će i koliko generativna umjetna inteligencija izazvati i iziritirati postojeću strukturu obrazovanja“, govori docent Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija. Za generativni AI, prvenstveno ChatGPT, kaže da je jedna od najpopularnijih i najkontroverznijih tehnologija današnjice.

S kolegom Stevenom Watsonom s Fakulteta za obrazovanje Sveučilišta u Cambridgeu Brezovec je vodio opširne razgovore o odnosu društva i tehnologije. Rasprave su prerasle u suradnju na nizu znanstvenih radova i organizaciju konferencije o međuodnosu ljudi i tehnologije, s posebnim naglaskom na primjenu generativne umjetne inteligencije u obrazovanju koja će se održati na Sveučilištu u Cambridgeu 16. i 17. listopada.

Mladi koriste, profesori kaskaju

Na primjenu generativnog AI-ja u obrazovanju odlučili su se usredotočiti iz dva razloga:

Prvo, korištenje generativne umjetne inteligencije se uči. No tu dolazimo do jedne dosta zanimljive situacije.

Pokazalo se da su nositelji aktivnog, kreativnog korištenja programa poput ChatGPT-a studenti i mladi, dok profesori u velikoj mjeri kaskaju ili pak zaziru od upotrebe ove tehnologije. Dakle, stvar učenja više nije u potpunosti hijerarhijska, što dovodi do brojnih izazova.

Drugo, generativna umjetna inteligencija postala je s jedne strane problematična, a s druge strane potencijalno korisna za dosadašnji sustav obrazovanja.

Tehnologija je to koja mijenja prirodu nekih zadataka koji su do nedavno zadavali glavobolju – kako učenicima i studentima, tako i profesorima, od pisanja pa sve do ispravljanja domaćih zadaća, kreativnih zadataka, recenzija i slično.

Sve su to izazovi novih vremena, dodaje Brezovec i naglašava da je za korištenje punog potencijala umjetne inteligencije u bilo kojem sustavu nužno shvatiti što sve ona može, ali – još važnije – što ne može.

AI razotkriva rupe u sustavu

Njegovi studenti koriste generativnu umjetnu inteligenciju i neki su u tome, kaže, doista vješti i kreativni. Alate koriste uglavnom kao “potporu kreativnosti i potporu u generiranju sadržaja”. Da, ima i varanja, ali Brezovec kaže da se to lako uoči:

Primjerice, redovi unutar teksta koje nespretno ostave tijekom kopiranja, korištenje generičkih tvrdnji na kraju nekog poglavlja ili teksta, korištenje sadašnjeg vremena u opisivanju radova autora koji više nisu živi…

O generativnom AI-u u kontekstu obrazovanja Brezovec govori kao o – iritansu koji će razotkriti manjkavosti i rupe u trenutnom sustavu obrazovanja koji je usmjeren na prošlost i inzistira na nekim zastarjelim formatima. Umjesto floskula o tome kako će umjetna inteligencija “uništiti” pismenost i ludističkog napadanja tehnologije, Brezovec poziva da razmislimo o tome koje zastarjele ili nepotrebne formate možemo ostaviti u prošlosti.

U sustavu znanosti to je, navodi, kultura “štancanja” znanstvenih radova zbog uvjeta napredovanja (publish or perish). U obrazovanju, to bi bilo pisanje seminarskih radova:

Praksa pisanja seminarskih radova, kakva trenutno postoji, već jedno vrijeme nema pretjeranog smisla – posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da postoji niz pseudo-obrta specijaliziranih za pisanje seminarskih, završnih, diplomskih pa i doktorskih radova, a koji su postojali i prije ChatGPT-ja.

Umjesto da krivimo umjetnu inteligenciju što je studenti koriste za seminarske radove, valja promijeniti narativ i početi educirati učenike, studente, ali i nastavnike da i sami vide granice korištenja takve tehnologije u svrhu pisanja ili pak kreiranja sadržaja. Isto tako, ako ChatGPT s lakoćom producira jedan takav seminar, trebali bismo razmisliti kako strukturalno izmijeniti zadatke poput seminara da oni imaju smisla za napredak studenata.

Što tehnologija može i što ne može

Prilagodba postojanju generativnog AI-ja kad je u pitanju obrazovanje je neminovna, dodaje, baš kao što smo se prilagodili, primjerice, pojavi automobila.

Generativni AI već je počeo mijenjati prakse u obrazovanju, a na te promjene nisu spremni ni puno fleksibilniji sustavi od hrvatskog. Teško je očekivati, dodaje Brezovec, da će promjene kod nas stići odozgo – odnosno, od strane nekih politika, već će se dogoditi iz nužde – sama primjena AI-ja će prisiliti “politike” da preispitaju dosadašnje prakse poput pisanja domaćih ili seminarskih radova i prilagode se novom vremenu.

Naglašava i da ta prilagodba obrazovnog sustava alatima umjetne inteligencije nikako ne smije biti u smjeru zabrana i restrikcija, već u smjeru edukacije i razumijevanja što ta tehnologija može učiniti za nas, a što ne može.

Nastavak intevjua možete pročitati na portalu netokracija