Prvi stomatolog na svijetu od prije 59.000 godina!
PRVI STOMATOLOG NA SVIJETU: Istraživanje je pokazalo da je prije 59.000 godina neandrtalac kamenim alatom pokušao liječiti bolni karijes. Otkriće sugerira da su naši drevni rođaci imali mirnu ruku, razumijevanje boli i iznenađujuće razvijenu skrb za bolesne članove skupine. Evo detalja u nastavku…
Jedan izbušeni kutnjak iz sibirske špilje mijenja priču o neandertalcima. Ovo je priča o prvom poznatom stomatologu.
Kutnjak koji je preživio prapovijesni zahvat
U špilji Chagyrskaya u Altajskom gorju, na jugu Sibira, arheolozi su pronašli zub koji bi mogao promijeniti način na koji zamišljamo neandertalce. Nije riječ samo o još jednom fosilnom ostatku, nego o donjem kutnjaku starom oko 59.000 godina, s dubokom rupom koja, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu PLOS One, upućuje na najstariji poznati primjer invazivnog liječenja zuba u ljudskoj evoluciji.
Zub, označen kao Chagyrskaya 64, imao je tragove teškog karijesa. No najzanimljivije je ono što se vidi pod mikroskopom: udubljenje ne izgleda kao posljedica slučajnog loma, običnog trošenja ili prirodnog propadanja. Tragovi upućuju na to da je netko oštrim kamenim alatom rotirajućim pokretima prodirao u zub kako bi uklonio bolesno tkivo i ublažio bol.
Kameni alat umjesto bušilice
Današnja zubarska ordinacija teško se može usporediti s prizorom iz sibirske špilje prije gotovo 60 tisuća godina. Nije bilo anestezije, sterilnih instrumenata ni električne bušilice. Ipak, istraživači smatraju da je zahvat zahtijevao iznimnu preciznost. Eksperimenti na suvremenim ljudskim zubima pokazali su da se slični tragovi mogu dobiti malim kamenim alatom, vjerojatno od jaspisa, a postupak bi trajao oko 35 do 50 minuta.
Znanstvenici su pronašli i tragove uporabe nečega nalik čačkalici, vjerojatno komadića drva, što sugerira da je bolni zub mučio neandertalca i prije samog zahvata. Još je važnije to što istrošenost zuba pokazuje da ga je pojedinac nastavio koristiti nakon intervencije. Drugim riječima, pacijent je preživio dovoljno dugo da je zub ponovno sudjelovao u žvakanju.
Neandertalci nisu bili grubi primitivci
Otkriće je važno jer dodatno ruši staru sliku neandertalaca kao nespretnih i ograničenih praljudi. Da bi netko izveo takav zahvat, morao je prepoznati izvor boli, zaključiti da se problem nalazi u zubu, odabrati prikladan alat i izvesti niz sitnih, kontroliranih pokreta. Autori studije zaključuju da takvi tragovi govore o kognitivnim sposobnostima i spretnosti koje neandertalce približavaju modernim ljudima.
Nije sigurno je li neandertalac sam sebi pokušao liječiti zub ili mu je pomagao netko drugi. No sama mogućnost takve pomoći uklapa se u sve snažniju sliku neandertalskih zajednica kao skupina koje su skrbile za ozlijeđene i bolesne članove. Ranija istraživanja već su pokazivala da su neandertalci izrađivali složene alate, koristili vatru, lovili u skupinama i vjerojatno poznavali neke ljekovite biljke. Ovaj kutnjak toj slici dodaje novu, gotovo intimnu dimenziju: suočavanje s boli i pokušaj liječenja.
Sibirski kutnjak pomiče početke stomatologije više od 40.000 godina unatrag
Do sada se najstariji poznati dokazi zubarskih zahvata kod Homo sapiensa uglavnom vežu uz znatno mlađe nalaze, stare oko 14.000 godina. Sibirski kutnjak zato pomiče početke stomatologije više od 40.000 godina unatrag i pokazuje da potreba za uklanjanjem zubobolje nije moderna briga, nego vrlo stara ljudska — ili bolje rečeno homininska — priča.
Možda taj nepoznati neandertalac nije bio “zubar” u današnjem smislu riječi. Ali ako su tumačenja znanstvenika točna, netko je prije 59.000 godina u hladnoj sibirskoj špilji učinio nešto iznenađujuće poznato: pogledao je izvor boli, uzeo alat i pokušao pomoći. Baš zato jedan davni kutnjak danas govori više od cijele čeljusti — govori o znanju, hrabrosti i skrbi.
