Uvodi se cjelodnevna nastava u 50-ak ‘pilot-škola’, evo kada će se znati konačni detalji
U Saboru je na raspravu došao i prijedlog ugovora o zajmu za projekt ‘Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju’, odnosno projekt za prelazak na cjelodnevnu nastavu. Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić predstavio je komponente ugovora, a iz oporbe su uputili mnoge kritike, od toga da danas i dalje u mnogim školama nema sapuna ni WC papira pa do toga koliko je loša školska prehrana.
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Stipe Mamić jučer je u Saboru predstavio ugovor o zajmu za projekt ‘Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju‘ koji je Hrvatska sklopila s predstavnicima Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Zajam iznosi 25 milijuna eura, a Mamić je objasnio kako će funkcionirati pilot projekt uvođenja cjelodnevne nastave.
– Eksperimentalno bi se uveo u 50-ak škola, njihovoj infrastrukturnoj prilagodbi za novi oblik škole i vremena koje učenici provode u njoj. Objavit ćemo Javni poziv na koje se mogu javiti škole koje već imaju jednosmjensku nastavu te ćemo izabrati demonstracijske škole koje će služiti kao primjer prakse cjelodnevne nastave u drugim školama u Hrvatskoj, objasnio je Mamić.
‘Evaluaciju vrši NCVVO, tako da ispada da će Ministarstvo kontrolirati samo sebe’
Dodao je i kako će evaluacije eksperimentalne provedbe provoditi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje paralelno s nacionalnim ispitima uz kontrolnu grupu od 50-ak škola. Najveći dio zajma otići će na prilagodbu infrastrukture škola i provedbu standardiziranih ispita. Nakon predstavljanja projekta, oporba je krenula s kritikama.
– Rekli ste da će evaluaciju izvršiti NCVVO, no nedavnim zakonskim izmjenama on je stavljen pod Ministarstvo, tako da ispada da će Ministarstvo kontrolirati samo sebe. Kada se govorilo o uvođenju dezinfekcijskih sredstava i različitih drugih mjera povodom krize koronavirusa, onda je ponovno na površinu isplivao problem koji do danas nije riješen, a to je da mnoge škole nemaju sapuna niti WC papira. Neću ni spomenuti koliko je to teško djevojkama koje idu u školu pogotovo onima koje imaju menstruaciju i koje nisu u stanju zadovoljiti osnovne higijenske potrebe u školskim WC-ima. Nemamo osnovne higijenske standarde u školama, a ovdje govorimo o produljenju vremena kojeg će djeca provoditi u takvim školama. Još od 2008. obećavalo se svašta, od bazena do ne znam čega, a vidimo koliko je to u praksi zaživjelo. Zaživjelo je toliko da nema čak niti sapuna, rekla je u raspravi Marija Selak Raspudić, zastupnica Kluba Mosta.
Navela i kako se govori o produljenom boravku djece u školama koja će onda u potpunosti ovisiti o školskoj prehrani koja je u većini slučajeva loša.
– Postoji nešto što se zove preporuke HZJZ-a hrane rijetko konzumirati ili ne konzumirati uopće u školama. Ono što je zanimljivo je da, upravo tu hranu koju ne treba konzumirati u školama, najčešće nalazite u većini školskih jelovnika koji su javno dostupni na internetskim stranicama škola. Zabrinjavajuće je i da roditelji moraju plaćati dodatne instrukcije kako bi djeca mogla pratiti nastavni plan i program, objasnila je Selak Raspudić.
Više informacija potražite na srednja.hr
