Gradovi trebaju usvojiti Internet stvari (IoT) da bi ubrzali inovacije

Gradovi trebaju usvojiti Internet stvari (IoT) da bi ubrzali inovacije
Izvor: Pixabay

Jedan od primjera kako tehnologija u naprednim zemljama služi javnoj upravi i doprinosi sigurnosti je svakako policijska služba. Policajci su se prije samo nekoliko godina morali pouzdati u stanovnike kako bi dobili izvještaje o pucnjavi. Pozivi su dolazili iz različitih kuća u susjedstvu. Međutim, policajcima je bilo teško odrediti mjesto na kojem se zločin dogodio.

Od sada, službenici za provođenje zakona mogu lako koristiti tehnologiju, točnije otkrivanje pucnjave, uz pomoć Interneta stvari. Ovi uređaji mogu brzo odrediti mjesto zločina. Policajci mogu lako izaći na mjesto zločina, bez trošenja vremena.

Pored ovoga, IoT sustavi mogu brzo prepoznati vrste i broj oružja koje su napadači koristili. Na taj način službenici dobivaju potrebne informacije  da prikupe podatke i odgovore brzo i efikasno. Cisco procjenjuje da su podaci prikupljeni uređajima IoT do početka 2020. iznosili oko 500 zettabajta.

S vremenom će se broj povećavati kako će broj uređaja u IoT eksponencijalno rasti. Prema Gartneru, oko 6,5 milijardi IoT uređaja počelo je s radom u 2016. godini. Međutim, broj IoT uređaja do kraja 2020. godine premašio bi 20 milijardi. Pravi izazov koji stoji pred javnim službenicima jest korištenje IoT podataka. Ono može biti naporno, i što je najvažnije, pomalo komplicirano.

Gradovi širom svijeta trebali bi koristiti niskobudžetne senzore za pomoć u smanjenju i očuvanju resursa. U pogledu izvršenja, gradovima bi bila potrebna instalacija nečeg izuzetno složenog i skupog. Nadalje, bitno je održavati infrastrukturu. Većina gradova, kao i lokalna uprava, već pokušavaju nadograditi svoju infrastrukturu. Najbolje što gradovi mogu učiniti je osigurati sredstva za implementaciju pametnih gradskih projekata.