INTERVJU: Saša Cvetojević o pametnim gradovima

INTERVJU: Saša Cvetojević o pametnim gradovima

Saša Cvetojević uspješan je poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru, mobilnim telekomunikacijama te u distribuciji robe široke potrošnje. Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki, a specijaliziran je za upravljanje ljudskim resursima, upravljanje projektima i zdravstvenim institucijama, te poslovne pregovore. Vrlo je aktivan član CRANE-a, hrvatske mreže poslovnih anđela, odnosno privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. Tijekom dosadašnjeg investiranja, stekao je iskustvo u predstavljanju projekata investitorima na EU i SAD tržištu. Neki od projekata u koje je investirao već posluju kao etablirane tvrtke na domaćem i stranim tržištima. Zamolili smo ga da nam odgovori na nekoliko pitanja vezanih uz teme pametnih gradova…

Kako biste sami sebe opisali? Tko je Saša Cvetojević, privatno i poslovno?

“Prvo i osnovno poduzetnik. Moja prva tvrtka, Insako d.o.o. upravo je proslavila trideseti rođendan, pa mogu reći da imam ozbiljno iskustvo u poduzetništvu. Pokretao sam mnoge tvrtke, neke od njih sam prodao, neke rade i danas, u neke sam investirao i pomogao njihovom razvoju.”

Što su Vaše prve asocijacije kada pomislite na pojam „pametni grad“ (Smart City)?

“Teško je reći, čini mi se da od deset ljudi, svatko će pod tim pojmom razumjeti nešto drugo. Meni je smart city sustav kojim se u nekom naseljenom mjestu prikupljaju i analiziraju informacije kako bi se temeljem takvih informacija olakšao i unaprijedio život ljudima koji u tom naselju borave, posjetiteljima i svima koji imaju potrebu proći kroz njega. Dodatno, temeljem tako prikupljenih i obrađenih informacija djeluje se na smanjenje utjecaja naselja i stanovnika na okoliš, ali se omogućava i lakša i ispravnija interakcija takve lokalne sredine s nekim organizacijskim nivoom višeg ranga, primjerice države.”

Izuzetno mnogo putujete, bili ste na raznim stranama svijeta. Koje biste impresije vezane uz pametne gradove mogli izdvojiti s Vaših putovanja, a da su Vas oduševile i ostale u trajnom sjećanju? Ne nužno iz hi-tech sfere… Možda neki osjećaj da se „ovdje zaista na sve mislilo kod razvoja“…

“Od davnina su ljudi težili pametnim gradovima i definitivno arhitektura i urbanizam su neke gradove učinile pametnijima od drugih. No, danas je, uslijed tehnološkog razvoja, moguće nadograditi na postojeće gradove nove slojeve kojima grad koji i nije projektiran ili građen idealno možemo učiniti boljima za život. Primjera je puno, mnogi ne trebaju nužno hi tech rješenja, ali već dobrim označavanjem glavnih smjerova kretanja, dobijamo puno bolju protočnost. Česti su slučajevi prilično loših označavanja ili korištenja lokalnog pisma ili nazivlja, koje otežava turistima snalaženje, čime se usporava promet i stvaraju nepotrebne gužve, što opet doprinosi zagušenju i zagađenju te smanjuje kvalitetu života.”

Jedan ste od najpoznatijih investitora na ovim prostorima – neki od Vaših investicijskih projekata uključuju Repsly (nekadašnji Salespod), Once i Entrio, aktivni ste u CRANE i ZIP-u. Kako gledate na investicije u tvrtke koje bi participirale u razvoju proizvoda i usluga za pametne gradove?

“Pametni gradovi su danas svojevrsni buzzword, pa postoji cijeli niz tvrtki koje pretendiraju na rješenja koja se mogu uklopiti u definicije Smart City rješenja. Primjerice, pametne klupe tvrtke Include su krenule kao dio smart city rješenja a njihovog osnivača sam mentorirao u sklopu HRT emisije Snaga Volje i prije nego što je krenuo u proizvodnju prvih primjeraka. Ono što mi se ne sviđa previše, kod investicijskih prilika, tvrtke koje pretendiraju na smart city rješenja imaju ipak manji broj potencijalnih kupaca (radi se mahom o B2G rješenjima jer su kupac jedinice lokalne samouprave) i sam ciklus prodaje je puno duži (javna nabava i slično).”

Još 2014. godine postali ste prvi ponosni vlasnik TESLA vozila u Hrvatskoj i vatreni ste zagovaratelj održive mobilnosti, što je jedna od važnih sastavnica razvoja pametnih gradova. Što Vas je tada motiviralo na taj korak, a kako danas gledate na održivu mobilnost, globalno i u Hrvatskoj?

“Elektromobilnost je svakako dio kojim Smart City rješenja mogu značajno dobiti na vrijednosti. Naime, kod električnih automobila ne mijenja se samo pogon, već i cijela filozofija korištenja, te poslovni model. Automobil se uglavnom puni po noći, kada u mreži postoje viškovi struje. čime djeluje i kao stabilizator mreže. Svako jutro korisnik kreće s “punim rezervoarom” i ne mora gubiti vrijeme za odlazak na benzinske pumpe. Stoga je bitno raditi na povećanju broja mjesta za punjenje, čak i običnih utikača s malim snagama i brzinama punjenja. Dodatno, električni automobili poput Tesle su građeni na sasvim novim platformama, te se radi o “connected cars” sustavima u kojima sam automobil šalje iznimno puno podataka, koji dalje postaju osnov za donošenje odluka. Dodatno, konceptom samovozećih automobila, planira se pojačati iskorištenje automobila, koji prosječno stoje parkirani 23 sata dnevno. Samovozeći automobili bi, u budućnosti, trebali mijenjati način kako gledamo na vlasništvo i korištenje automobila, omogućavajući da velik broj ljudi odustane od posjedovanja automobila. Time bi se značajno smanjile gužve, ali i pritisak na korištenje resursa potrebnih za proizvodnju milijuna automobila koji većinom stoje neiskorišteni, te stvaraju velik problem s pronalaskom parkinga u gradovima.”

Dugogodišnji ste poduzetnik, a ujedno ste i izuzetno aktivni u javnom prostoru te često ukazujete na anomalije u hrvatskoj politici i društvu – od netransparentnosti, korupcije, nedostatka digitalizacije procesa, prevelikih poreza i nameta,… Što biste u ovom trenutku izdvojili kao prvu i najveću prepreku u razvoju pametnog društva, a time i pametnih gradova?

“Prvi problem u Hrvatskoj su okoštale strukture u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi koje su često same sebi svrha i umjesto da budu pokretač stvarnih promjena na korist građana, one postaju kočničari i uspornici. Pametni gradovi nisu neka šminka, nisu slikanje kraj nove punionice električnih automobila, nije sijanje pametnih klupa bez ideje što s njima dalje, niti su nabacivanje hrpe kamera koje kasnije ne uvežemo u sustav koji donosi značajnu dobrobit svima. Bez pametnog vodstva nema ni pametnih gradova. Pametni gradovi upravo omogućavaju pametno vođenje gradovima, omogućavaju donošenje odluka na bazi stvarnih podataka u realnom vremenu. Ako nema političke volje donesti odluke ili ako je odluka bazirana na stranačkoj stezi, pogodovanju nekoj skupini ili nekom drugom uskom partikularnom interesu, onda sva tehnologija i dobre želje neće pomoći.”

Osvjedočeni ste ljubitelj tehnike i tehnologije. No, kako gledate na ravnopravan razvoj tehnologije i održivog okoliša? Slažete li se da je ravnoteža u tom smjeru od najveće važnosti?

“Razvoj tehnologije i održivost nisu nužno u sukobu. Primjer naglog razvoja nekih Azijskih tigrova nam je pokazao kako se može razvijati prebacivanjem ogromnog troška na okoliš ili skrivanjem takvih troškova pod tepih. To svakako nisu bila dobra rješenja, pa se od takvih u većini zemalja razvijenog svijeta davno odustalo. Tehnologija nam danas, više nego ikada, pomaže i u zaštiti okoliša. Bitno je samo biti svjestan kako postoje razni načini dolaska do cilja. Na nama je izabrati onaj koji daje najbolji omjer brzine razvoja i utjecaja na okoliš.

No, kod svake promjene, pogotovo velikih promjene poput uvođenja elektromobilnosti, dira se u neke zatečene pozicije jakih igrača. Tada počinju i kampanje kojima se pokušava nove igrače proglasiti lošima, a jedna od tema oko kojih je danas najlakše mobilizirati javnost jest ekologija. Stoga ne čudi masa lažnih vijesti kojima se pokušava električne aute proglasiti većim zagađivačima od starih raštimanih dizel motora.”

Saša Cvetojević by Mario Poje

Rođeni ste u Zagrebu, djetinjstvo ste proveli u Sisku, a sada živite u Zagrebu. Kako gledate na pametni grad Sisak i na pametni grad Zagreb? Što je to po Vama pametno u ta dva grada?

“Sisak je definitivno manji grad, jednostavnije je mnoge stvari organizirati kad imate manji grad. Zagreb se konstantno gradi i razvija, svakih par desetljeća nastane nekoliko potpuno novih naselja, pritisak na sve vrste infrastrukture tada se značajno pojačava i tada dolazi do ozbiljnih problema.“

Kada biste mogli izdvojiti nekoliko stvari koje biste voljeli da su pametnije u gradu Zagrebu, kao i u ostalim hrvatskim gradovima? Što Vam nedostaje od infrastrukture, tehnologija i svjetskih civilizacijskih standarda u Vašoj sredini, da biste se osjećali bolje, sretnije ili sigurnije?

“U Zagrebu je definitivno velik problem osnovne infrastrukture. Imamo stare vodovodne, toplovodne, kanalizacijske i sve druge sustave, davno izgrađene i nedovoljno održavane. Često se dešavaju pucanja cijevi, istjecanja vode. Uvođenjem IOT rješenja i senzorikom, utvrdilo bi se gdje su najveći gubici, smanjili bi se troškovi istjecanja i zagađenja. Dodatno, moglo bi se rano detektirati i postojeća oštećenja, prije nego postanu takva da dolazi do ozbiljnih havarija. 

Volio bi imati sustav koji javlja o broju slobodnih parkirnih mjesta na javnim parkiralištima, kako bi se smanjio broj vozila koja kruže tražeći parking. Sustav odvoza smeća je riješen katastrofalno, tu bi se moglo još puno napraviti korištenjem tehnologije.”

Slažete li se da nema naprednih gradova i društva bez naprednih i pametnih građana? Slažete li se da bi u centru promišljanja razvoja trebao biti čovjek (građanin) i njegova dugoročna dobrobit? Kako gledate na to?

“Naravno, građani koji su spremni na korištenje tehnologije i koji se iste ne boje, osnova su svake promjene u smjeru pametnih gradova. Često me žalosti kad mnogi nasjedaju na podvale kojima se, iz meni sasvim nejasnih razloga, želi spriječiti napredak tehnologije. Primjer su ljudi koji negoduju zbog slabog 4G signala ali su protiv postavljanja baznih stanica koje omogućuju stabilnost i jačinu signala. Dodatno, histerija oko 5G mreže, uz istovremeno sve više smartphone telefona, koji zahtijevaju i puno veći prijenos podataka, je, u najmanju ruku, licemjerna. Ako želimo imati klimatizacijski uređaj u svakom stanu, ne možemo sprečavati razvoj mreže za prijenos električne energije niti proizvodnih kapaciteta.”

Kakvim vidite stanje razvoja projekata pametnih gradova u Hrvatskoj? Gdje smo, po vama, u ovom trenutku?

“Puno se priča o tome, ali nismo baš daleko došli.”

Što biste poručili županima, gradonačelnicima i načelnicima koji razmišljaju bi li ili ne bi ulagali u projekte pametnih gradova? Što bi, po Vama, trebao biti njihov način razmišljanja i misao vodilja?

“Definitivno trebaju zadužiti barem jednu osobu koja bi bila zadužena pratiti razvoj Smart City rješenja i promišljati eventualne načine implementacije takvih tehnologija na njihov grad ili općinu. Nekad i mala i jednostavna rješenja mogu dati velik pomak u kvaliteti života.”

I, za kraj, dajemo Vam FREE STYLE pitanje i odgovor. Što biste poručili čitateljima portala pametni gradovi, a vezano uz tematiku kojom se portal bavi?

“Tehnologija napreduje, svijet ide naprijed s nama ili bez nas. Na nama je odluka želimo li ostati u prošlom stoljeću ili ćemo prihvatiti rješenja koja dolaze i implementirati neke od tehnologija koje nam stoje na raspolaganju. Analogija je i s kočijama – dolaskom automobila, kočije nisu u potpunosti nestale. No, danas su rijetke i koriste se mahom u turističke svrhe ili u onim dijelovima svijeta koji su stvarno propustili zadnjih stotinjak godina tehnološkog razvoja.”

Zahvaljujemo!