Iz EU fondova povučeno preko milijarda kuna za gradnju i opremanje 200 vrtića

Iz EU fondova povučeno preko milijarda kuna za gradnju i opremanje 200 vrtića

Kroz EU Program ruralnog razvoja, tip operacije 7.4.1., ugovoreno je nešto više od milijardu kuna za gradnju, rekonstrukciju ili opremanje 200 vrtića u ruralnim sredinama – gradovima i općinama. Stvaranjem boljih uvjeta boravka u predškolskim ustanovama, kao i svih ostalih mjera unutar tog programa, želi se privući mlade u ruralne krajeve i ponuditi im bolje životne uvjete. Sufinanciranje projekata, pa tako i vrtića, ovisi o razvijenosti grada ili općine. Analiza pokazuje da su najviše novaca povukli gradovi i općine iz Krapinsko-zagorske, Istarske, Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Naravno, treba voditi računa i o veličini županije, pa je onda zanimljivo spomenuti da je među prvih deset županija još i Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija u čijim se gradovima ili općinama grade novi ili dograđuju postojeći vrtići.

Inače, cilj mjere 7 –  Programa ruralnog razvoja je poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama na više područja, kao što je primjerice izrada kvalitetnih lokalnih strateških dokumenata, rekonstrukcije i izgradnje cestovne i komunalne infrastrukture, izgradnje objekata namijenjenih predškolskom odgoju, kulturnim i društvenim aktivnostima te širenju sportsko- rekreacijskih sadržaja čime se stvaraju preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje depopulacijskog trenda. Odnosno vrtići, društveni domovi, kulturni centri, vatrogasni domovi, sportski objekti…

Cilj EU je imati 95 posto djece u vrtićima. Istraživanje provedeno u RH prije dvije godine pokazalo je da u nekim našim županijama niti 30 posto djece ne pohađa vrtiće. Sada se situacija mijenja, dodatno kroz sredstva za ruralni razvoj koja idu preko Ministarstva poljoprivrede, a drugim dijelom kroz Ministarstvo demografije gdje se također ulaže uz pomoć EU novca u unapređenje standarda i infrastrukture te usklađivanje radnog vremena vrtića.

Na natječaju kroz ruralni razvoj, moglo se je ostvariti od 80 do 100 % sufinanciranja projekta, ovisno o razvrstavanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Dakle, sredstva za ovaj tip operacije aplicirali su gradovi i općine, a mi smo izvukli podatke unutar kojih županija je najveći dio novca povučen.

U Krapinsko-zagorskoj županiji gradovi i općine ugovorile su 109,5 milijuna kuna. Najveće iznose su tako primjerice povukli gradovi Zlatar, Klanjec i Oroslavje. U Klanjcu se završetak radova očekuje do kraja godine, a novi vrtić omogućit će da liste čekanja više nema. Isto kao i u Zlataru, gdje bi se kroz dograđeni vrtić, kapacitet povećao sa 90 na 120 mališana, a koji bi prema planu trebali biti primljeni na jesen, do kada se očekuje i završetak radova. Dograđenim vrtićem u Oroslavju kapaciteti će se povećati sa sadašnjih 70 na 120 mališana.

Vodnjan, Buzet, Pazin, Umag.. neki su od gradova u Istarskoj županiji u kojima se kroz operaciju tipa 7.4.1. grade vrtići. Ukupno su tamošnji gradovi i općine ugovorili 94 milijuna kuna sredstava.

U Splitsko-dalamtinskoj županiji gradovi i općine ugovorili su 83,1 milijun kuna za gradnju vrtića. Najviše sredstva povukli su primjerice gradovi Trilj, Komiža, Trogir.., te općine Podbablje, Marina, Dugopolje..

Unutar Osječko-baranjske županije grade se vrtići vrijednosti 80,5 milijuna kuna kroz program ruralnog razvoja. Najviše sredstava su među gradovima povukli Valpovo, Našice, Đakovo…, a od općina Semeljci, Strizivojna, Punitovci…

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kroz mjeru ruralnog razvoja grade se vrtići u vrijednosti 60,3 milijuna kuna.

Gradovi koji su aplicirali sredstva za nove vrtiće su primjerice, Garešnica, Grubišno Polje, Bjelovar, Čazma..

Više informacija možete pronaći na zupan.hr