Što znači lokalizacija Ciljeva održivog razvoja i što su održivi gradovi?

Što znači lokalizacija Ciljeva održivog razvoja i što su održivi gradovi?

Ciljevi održivog razvoja (SDGs) u središtu su Agende za održivi razvoj 2030. koju su ratificirale sve članice Ujedinjenih naroda na Generalnoj skupštini održanoj 2015. godine. Ukupno 17 glavnih ciljeva i 169 dodatnih podciljeva bave se kritičnim pitanjima s kojima se danas suočava svijet, uključujući iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, rješavanje globalne nejednakosti i klimatskih promjena, promicanje održive urbanizacije i zaštitu prirodnih ekosustava. Kako ih gradovi mogu uključiti u planiranje svog održivog razvoja?

Kada je riječ o održivom razvoju, nužno je napomenuti da su države “zemlje u razvoju” jer nijedna zemlja još nije postigla održivi razvoj. Gradovi imaju važnu ulogu, pa tako Ciljevi održivog razvoja uključuju specifičan urbani, jedanaesti cilj (SDG 11) koji poziva na stvaranje održivih, inkluzivnih, sigurnih i otpornih  gradova i ljudskih naselja. Kao jedan od 17 SDG-ova koji će oblikovati prioritete javne politike i usmjeriti tokove financiranja razvoja u sljedećih desetak godina, upravo je ‘urbani SDG’ najjači izraz međunarodne razvojne zajednice koja prepoznaje kritičnu ulogu koju gradovi igraju u budućnosti našeg planeta.

Osim svog specifičnog urbanog fokusa SDG 11, smatra se da je taj cilj izravno povezan s mjerama i pokazateljima u najmanje jedanaest drugih ciljeva. Štoviše, oko jedne trećine od 232 pokazatelja može se mjeriti na lokalnoj razini, što je čini izuzetno važnim područjem za akciju i praćenje napretka prema održivom razvoju. Među urbanim zagovornicima pojavio se konsenzus da lokalna dimenzija SDG-a znači da općine i gradovi nisu samo provedbene agencije stoga njihovi izazovi i prilike u postizanju SDG-a zaslužuju posebno uvažavanje. Čak 65% programa SDG-a vjerojatno ne može biti u potpunosti ostvareno bez uključivanja urbanih i lokalni akteri. Zbog toga je nužno prilagoditi postupke vezane uz provedbu ciljeva lokalnom kontekstu.

Lokalizacija se odnosi na postupak prilagodbe, provedbe i nadzora Ciljeva održivog razvoja na lokalnoj razini. Iako specifična uloga urbanih i lokalnih samouprava u provedbi SDG-a ovisi o pojedinačnim zemljama, njihovom sustavu decentralizacije i ovlastima lokalne samouprave, u pravilu postoje četiri osnovna koraka za započinjanje lokalizacije SDG-a u gradovima.

1. korak: Pokrenuti inkluzivni i participativni proces lokalizacije SDG-a. To uključuje podizanje svijesti o SDG-u na lokalnoj razini, postavljajući pozornicu za raspravu s više dionika te uključivanje i davanje prioriteta održivom razvoju kroz snažno političko vodstvo i integrirano upravljanje lokalnom samoupravom.

2. korak: Uspostavljanje lokalne SDG agende. Lokalizacija SDG-a ključna je u osiguravanju toga da niti jedna grupa ni mjesto ne zaostaju u razvoju održivije budućnosti. Gradovi moraju prilagoditi globalne SDG-e u ambiciozni, ali realni lokalni program, kroz donošenje odluka temeljenih na dokazima te potpomognutima javnom podrškom i participacijom.

3. korak: Plan za implementaciju SDG-a. Provedba ciljeva održivog razvoja koji se žele postići do 2030. zahtijeva dugoročno planiranje koje uzima u obzir višesektorsku perspektivu i koje je podržano odgovarajućim provedbenim kapacitetom, financijskim resursima i višedioničkim partnerstvima.

4. korak: Pratite napredak SDG-a. Različiti podaci su potrebni za mjerenje lokalnog napretka u vezi s pokazateljima SDG-a i evaluaciju učinkovitosti provedbe programa. Lokalni sustavi praćenja i evaluacije osiguravaju da provedba SDG-a i dalje ide po planu, te podržavaju razvoj lokalnih kapaciteta za responzivno i odgovorno upravljanje.

Koje su ključne karakteristike i koristi održivog grada?

  • Uključivost koja osigurava pristup javnim dobrima i uslugama, održive prilike za život, smanjenu nejednakost, otvorenu i odgovoru lokalnu upravu.
  • Zdravi i dobro planiranim gradski prostori, s pristupačnim pješačkim i biciklističkim površinama, mnogo zelenih i javnih površina, odgovarajuće gustoće za optimiziranje troškova u pružanju javnih usluga, uključujući vodoopskrbu i odvodnju, javni prijevoz te zdravstvo i obrazovanje.
  • Visoka kvaliteta života, globalno konkurentni gradovi u privlačenju ulaganja i doseljenika, koji stvaraju poslove s dodanom gospodarskom vrijednosti za grad.
  • Zaštićeni urbani ekosistemi poput obala, jezera, šuma i močvara, te proođenje aktivne zaštite bioraznolikosti koja razvija zdravije i atraktivnije okoliše za život, a time i veću vrijednost zemljišta i poreznih prihoda.
  • Otpornost prema katastrofama i klimatskim rizicima, sa smanjenom ranjivosti u pružanju univerzalnih usluga, dobro regulirana gradnja, učinkovita komunalna infrastruktura, funkcionalni sustavi upravljanja i uzbunjivanja u hitnim situacijama.
  • Snažne urbano-ruralne veze za uspješniji regionalni rast i uravnoteženi teritorijalni razvoj, s većim pristupom tržištima i zapošljavanju, sigurni lanci opskrbe hrane, ekološke usluge i dobro regulirano prostorno planiranje.

Literaturu i dodatne informacije potražite na ovom linku UDRUGE GRADOVA