Berlinčani predlažu najveće područje bez automobila na svijetu

Gradovi se suprotstavljaju dominaciji automobila brojnim strategijama usmjerenim na smirivanje određenih urbanih područja u korist javnog prijevoza, bicikala, romobila i samih pješaka. Najradikalniji prijedlog do sada je onaj Berlina, gdje građani promoviraju zonu bez automobila koja pokriva područje veće od Manhattana.

„Volksentscheid Berlin Autofrei“ (VBA), građanska inicijativa

Ova inicijativa nastala je na sastanku trojice prijatelja održanom 2019. godine. Na tom sastanku razmatrali su je li moguće zabraniti pristup vozilima unutar prstena S-Bahna, koji pokriva područje od 88 km², veće od mnogih srednje velikih europskih gradova.

Cilj je, osim očitih ekoloških prednosti, budući da se kvaliteta zraka drastično poboljšava u gradovima s manje prometa, također ponuditi svojim stanovnicima veću udobnost, socijalizaciju i sigurnost. Važno je zapamtiti da Njemačka ima jedan od najvećih brojeva vozila po osobi: 574 na 1000 stanovnika.

Osim toga, 60% prostora u Berlinu namijenjeno je automobilima, iako se samo 14% putovanja unutar S-Bahn prstena obavlja automobilom.

Bez vozila, ali uz neke iznimke

Zbog toga je osnovana Volksentscheid Berlin Autofrei (Narodna odluka za Berlin bez automobila). Uz pomoć odvjetnika, koji su svoje usluge pružali besplatno, grupa je pripremila Berlinski zakon o korištenju cesta na temelju općeg dobra, koji se sastoji od sljedećih mjera (uz neke rezerve).

Posebne dozvole za pristup

Vozila za hitne slučajeve poput vatrogasnih i ambulantnih vozila, kamiona za smeće, taksija, komercijalnih i dostavnih vozila te stanovnika sa smanjenom pokretljivošću imat će posebnu dugoročnu dozvolu za pristup za koju se može podnijeti zahtjev putem interneta.

Dijeljena vozila

Promicat će se programi dijeljenja automobila, što će im omogućiti korištenje do 12 puta godišnje, ako je potrebno.

Privatne iznimke

Za selidbu, putovanja itd., prijedlog se temelji na QR kodu koji se može ispisati putem interneta i postaviti na vjetrobransko staklo unajmljenog vozila, bez potrebe za daljnjim postupcima.

Promicanje javnog prijevoza

Podržavatelji prijedloga vjeruju da će ova nova uredba pružiti potreban poticaj proširenju linija javnog prijevoza i poboljšanju veza između predgrađa i područja S-Bahna.

Troškovi i uštede povezane s ovom mjerom

Prema Volksentscheid Berlin Autofrei, primjena zakona ne uključuje velika ulaganja. Procjenjuju oko 5 milijuna eura godišnje za administrativne troškove, ulaganja u kontrolu perimetra zone bez automobila i druge dodatne troškove u državnom proračunu.

S druge strane, ovom mjerom bi se uštedjelo oko 425 milijuna eura, što bi bili troškovi nastali od privatnog prijevoza (nesreće, prometne gužve, emisije). Uzimajući u obzir oba koncepta, tvrde da bi zakon uštedio oko 420 milijuna eura godišnje.

U kojoj je fazi inicijativa?

U travnju 2021. VBA je započeo prikupljanje potpisa stanovnika Berlina, prikupivši više od 50.000 potpisa, iako bi 20.000 bilo dovoljno, s ciljem prenošenja ove peticije lokalnoj samoupravi, koja će glasati za ili protiv nje. Zatražen je referendum i podnesen je prijedlog zakona o smanjenju motornog prometa u Berlinu.

Međutim, uprava berlinskog Senata smatrala je prijedlog zakona nespojivim s višim zakonima i izrazila je sumnju u ovlasti savezne države Berlin da uspostavi takvu regulaciju. Zbog toga se 2022. godine obratila Ustavnom sudu kako bi utvrdila je li prijedlog zakona u skladu s njemačkim zakonom.

U lipnju 2025. Ustavni sud savezne države Berlin presudio je da prijedlog zakona ne krši temeljna prava, već teži ciljevima javne dobrobiti, zaštite života i zdravlja te okoliša i klime. Stoga je proglasio ovu građansku inicijativu dopuštenom i odbacuje pokušaje lokalne samouprave da je blokira.

Sljedeći korak je da Zastupnički dom Berlina raspravlja o prijedlogu zakona

Ako se prijedlog zakona odbije, aktivisti iz Volksentscheid Berlin Autofrei mogu se zalagati za referendum. Da bi to učinili, moraju prikupiti ukupno 175.000 potpisa kako bi prijedlog iznijeli na lokalne izbore 2026. godine.

Postoji presedan. Godine 2016. Volksentscheid Fahrrad (Referendum o biciklizmu), sastavljen od građana Berlina, tima od 30 odvjetnika i stručnjaka za biciklizam, surađivao je na izradi glavnih točaka onoga što je sada prvi zakon o strategiji biciklizma u cijeloj Njemačkoj.

Berlin želi slijediti politiku uspostavljenu u Groningenu (Nizozemska) 1970-ih

Mladi gradski vijećnik Max van den Berg okončao je urbanu politiku rušenja zgrada radi izgradnje autocesta kroz gradove, kako bi osmislio plan temeljen na kvadrantima. Promet izvan lokalnog područja mogao bi koristiti samo obilaznice.

Prema The Guardianu, ovaj radikalni urbanizam doveo je do toga da njegovih 230.000 stanovnika provodi više vremena na biciklima nego u automobilima. Također je to grad s najčišćim zrakom u Nizozemskoj, prema podacima Europske agencije za okoliš.

Koji gradovi uklanjaju automobile sa svojih ulica?

Nekoliko gradova u Europi radi na stvaranju prostora bez automobila. Među glavnim europskim prijestolnicama ističu se projekti u Parizu i Londonu.

U Parizu su Cité i središnje ulice zatvoreni za automobile

Od 2020. godine uklonjeno je 50.000 parkirnih mjesta, dodani su kilometri biciklističkih staza, a više od 300 ulica pretvoreno je u pješačke zone. Ove godine referendumom je odobrena transformacija 500 ulica u pješačke zone (između 5 i 8 po okrugu), čime je ukinuto oko 10.000 parkirnih mjesta.

London ima nekoliko tekućih projekata usmjerenih na zabranu privatnog prometa

Cilj je stvoriti više od 35.000 četvornih metara javnog prostora bez automobila u West Endu, koji bi pokrivao dijelove Regent Streeta, St James’sa, Piccadilly Circusa i Oxford Streeta. Ovi projekti su u različitim fazama: dok su radovi na uklanjanju vozila s Oxford Streeta već u tijeku, ostali projekti su još uvijek u fazi konzultacija.

I još, i još…

Norveški glavni grad Oslo krenuo je u uklanjanje automobila iz centra grada uklanjanjem parkirnih mjesta na ulici i prenamjenom tog prostora za pješačke zone i biciklističke staze. Od 2016. godine uklonjeno je oko 760 parkirnih mjesta iz središnjeg područja.

Groningen u Nizozemskoj još je jedan primjer grada koji je odlučio zatvoriti svoj centar za privatna vozila. Stanovnici se ovim područjem mogu kretati samo biciklom. Kako bi to postigao, grad je povijesni centar podijelio na četiri sektora, gdje automobili ne mogu izravno ići iz jednog sektora u drugi, prisiljavajući vozače da se kreću oko centra, dok pješaci i biciklisti imaju izravan pristup. Kao rezultat toga, 60% gradskih putovanja sada se obavlja biciklom.

Postoje i naselja bez automobila unutar gradova, kao što su Vauban u Freiburgu (Njemačka) i Merwede u Utrechtu (Nizozemska)

Vauban je osnovan kao vojna baza 1936. godine, ali je preuređen u eko-susjedstvo bez automobila, s 5000 stanovnika koji se kreću pješice, biciklom ili tramvajem. Automobili se nalaze na parkiralištima izvan susjedstva, tako da nema mjesta za parkiranje na ulici.

Merwede je susjedstvo u Utrechtu koje postaje jedno od najvećih urbanih područja bez automobila u Nizozemskoj. Trenutno se razvija kao ekološki prihvatljivo, održivo susjedstvo gdje je bicikl jedino prijevozno sredstvo.