Hamburg nije kupio nove senzore: pametniji promet pronašao je u podacima koje je već imao
Hamburg je otkrio da za pametnije upravljanje prometom ne mora postaviti tisuće novih senzora. Podaci koje semafori već stvaraju mogu u stvarnom vremenu otkriti kada će se svjetlo promijeniti, povezati različite sustave i otvoriti put sigurnijem, protočnijem i učinkovitijem gradskom prometu za sve.
Dok brojni gradovi projekte pametne mobilnosti započinju nabavom nove opreme, senzora i komunikacijske infrastrukture, Hamburg je krenuo obrnutim putem: zapitao se može li više dobiti iz podataka koje već proizvodi postojeća prometna infrastruktura. Rezultat je zanimljiv dokaz koncepta koji pokazuje da jedan postojeći tok podataka sa semafora može postati temelj za niz novih prometnih usluga.
Kako navodi Smart Cities World, Grad Hamburg udružio je snage s Hamburg University of Applied Sciences (HAW Hamburg), tvrtkama Yunex Traffic, TraffGO Road i Monotch kako bi istražio dodatne mogućnosti uporabe podataka iz gradskog C-ITS sustava.
Semafor više ne šalje samo crveno, žuto i zeleno
U središtu projekta nalaze se SPaT (Signal Phase and Timing) podaci. Pojednostavljeno, oni opisuju trenutačno stanje prometnog svjetla i vrijeme promjene njegove faze. Tako digitalni sustav ne mora samo „vidjeti” da je na raskrižju zeleno svjetlo, nego može dobiti i informaciju koliko je vremena ostalo do crvenoga – ili koliko još treba čekati do zelenoga.
Hamburški semaforski kontroleri takve podatke već proizvode. Umjesto izgradnje potpuno novog sustava, platforma TLEX (Traffic Live Exchange) tvrtke Monotch povezana je sa SPaT oblakom koji pruža Yunex Traffic. Pokazano je da se postojeći podaci mogu razmjenjivati uz vrlo malu latenciju, prikazivati na nadzornoj ploči te koristiti u drugim aplikacijama.
Upravo je mogućnost ponovne uporabe najzanimljiviji dio projekta
Informacije poput time-to-red i time-to-green potencijalno mogu koristiti različitim sustavima povezanih vozila i prometnog upravljanja, bez potrebe da svaki od njih iznova stvara vlastitu podatkovnu infrastrukturu.
Projekt je otkrio i problem koji se često skriva iza pojma „standardizacija”. Dva sustava mogu koristiti isti standard, a ipak podatke strukturirati ili kodirati na različite načine. Tim je zato morao razumjeti kako Hamburg organizira MAP podatke i kodira SPaT informacije kako bi različiti sustavi mogli pouzdano komunicirati.
To je važna lekcija za druge pametne gradove: vrijednost ne nastaje samo prikupljanjem što veće količine podataka, nego sposobnošću da se postojeći podaci povežu, razumiju i ponovno upotrijebe.
Hamburg gradi prometni sustav koji uči iz podataka
Ovaj projekt nije izolirani eksperiment. Hamburg već godinama razvija podatkovnu infrastrukturu za mobilnost. Gradska Urban Data Platform objedinjuje podatke različitih gradskih tijela i preko standardiziranih web-servisa i API-ja omogućuje njihovu uporabu upravi, gospodarstvu, građanima i istraživačima. Platforma uključuje i podatke u stvarnom vremenu, poput stanja u prometu, javnog prijevoza i mjerenja okoliša.
Zanimljivi projekti
Posebno je zanimljiv Data Lake Mobility, skalabilni sustav u oblaku koji bi relevantne podatke o mobilnosti i upravljanju prometom trebao prikupljati u gotovo stvarnom vremenu, obrađivati ih i međusobno kombinirati. Jedan od ciljeva je stvaranje razumljivih prometnih prognoza i omogućavanje primjene umjetne inteligencije u mobilnosti.
Hamburg već objavljuje podatke o stanju na cestama koji se ažuriraju svakih pet minuta, a promet se prema indeksu brzine razvrstava od slobodnog protoka do zastoja. Još zanimljiviji je eksperimentalni sustav koji prognozira stanje cestovnog prometa 10 i 20 minuta unaprijed, kombinirajući podatke prometnog modela, informacije iz vozila, prometna brojanja i dojave o događajima.
Od ožujka 2026. građanima i gradskoj upravi dostupan je i Mobilitätsmonitor Hamburg, mrežna nadzorna ploča koja na jednom mjestu prikazuje aktualne podatke i trendove automobilskog, biciklističkog i javnog prijevoza.
Hamburški primjer zato pokazuje važnu promjenu u razmišljanju o pametnim gradovima. Sljedeći veliki iskorak možda neće nastati postavljanjem još milijuna senzora, nego povezivanjem uređaja koji već postoje. Semafor koji je desetljećima samo upravljao raskrižjem tako postaje izvor podataka za čitav digitalni prometni ekosustav – a grad iz infrastrukture koju je već platio dobiva sasvim novu vrijednost.
