Kako velike korporativne flote vozila koče (i mogu ubrzati) tranziciju gradova na čisti promet

Kako velike korporativne flote vozila koče (i mogu ubrzati) tranziciju gradova na čisti promet
Prometna gužva u Hamburgu, Izvor: Depositphotos/TheMayor

KORPORATIVNE FLOTE VOZILA MORAJU DOPRINIJETI ČISTOM PROMETU U GRADOVIMA: Vrijeme je da korporativne flote vozila usklade ciljeve sa strategijama gradova i EU-a te ubrzaju dekarbonizaciju, jer učinak na ulicama je neposredan i mjerljiv. Evo detalja…

Dok europski gradovi uvode niskougljične zone, zeleniju javnu nabavu i brže postavljanje punionica, na cestama i dalje prevladavaju vozila poslovnih flota – službeni automobili, dostavna vozila, kamioni, rent-a-car i leasing. Ta vozila prelaze mnogo više kilometara od privatnih automobila, ulaze u središta gradova i oblikuju kvalitetu zraka, buku, sigurnost i gužve. Eurocities u novom tekstu poziva: vrijeme je da korporativne flote usklade ciljeve sa strategijama gradova i EU-a te ubrzaju dekarbonizaciju, jer učinak na ulicama je neposredan i mjerljiv.

Gradovi su već krenuli – flote tvrtki kasne

Gradske uprave diljem Europe postavljaju ritam: šire niskoemisijske i nultomisijske zone, elektrificiraju vlastite komunalne flote te ubrzano grade mreže punionica. No, veliki dio prometa u središtima i dalje stvaraju komercijalna vozila – od dostave e-trgovine do službenih limuzina – koja nerijetko zaostaju u prelasku na nultu emisiju. Upravo zato Eurocities ističe da se pravila za korporativne flote moraju povezati s gradskim ciljevima klimatske politike, kakvoće zraka i održive mobilnosti.

Zašto su flote „poluga“ promjene
Više kilometara, brža obnova vozila

Korporativne flote bilježe najveći godišnji prijeđeni put i brže obnavljaju vozni park od kućanstava. Procjene industrije pokazuju da flote čine oko 60% novih registracija u EU-u, a vozila iz flota u pravilu ulaze na tržište rabljenih nakon tri do pet godina – što izravno utječe na dostupnost pristupačnijih električnih vozila građanima. To ih čini jednom od najmoćnijih poluga za brzu dekarbonizaciju prometa.

Multiplikativni učinak na gradove

Svaki elektrificirani kombi dostave ili taksi koji dnevno radi u središtu grada zamjenjuje velik broj putovanja s emisijama, smanjuje buku te otvara prostor za nove modele logistike i mikromobilnosti. Eurocities zato zagovara usklađivanje europskih pravila za flote s lokalnim planovima, kako bi se iskoristila već postojeća gradska ulaganja u punionice i uredila urbana logistika.

EU pojačava pritisak za ozelenjivanje flota

Europska komisija najavila je paket mjera za poticanje električnih službenih vozila, uključujući ukidanje poreznih poticaja za fosilna flotna vozila i zakonodavni prijedlog za dekarbonizaciju korporativnih flota. Inicijativa se nadovezuje na ciljeve Strategije održive i pametne mobilnosti i standarde CO₂ za nova vozila. Gradovi i regije pozvani su kao ključni dionici u definiranju prepreka i rješenja – od infrastrukture do tržišta rabljenih EV-a.

Što to konkretno znači za hrvatske (i europske) gradove?
1) Uskladiti pravila flota s lokalnim zonama niske emisije

Ako se pravila za poslovne flote usklade s postojećim gradskim LEZ/ZEZ zonama, flote će brže zamijeniti vozila nultom emisijom ondje gdje to najviše vrijedi – u najopterećenijim četvrtima. Eurocities predlaže upravo takvu sinergiju: povezati reformu flotâ s gradskim investicijama u infrastrukturu i planovima urbane logistike.

2) Potaknuti brže širenje punionica

Gradovi već grade punionice na javnim površinama i u garažama, ali velika masa punjenja za flote odvijat će se na poslovnim lokacijama i logističkim čvorištima. Smislena regulacija i poticaji mogu ubrzati ugradnju AC i DC punionica u skladištima, depouima i uredskim kampusima te rasteretiti javnu mrežu.

3) Otvoriti put rabljenim EV-ima za građane

Brža elektrifikacija flota stvara dotok rabljenih električnih vozila, koji može spustiti ulaznu cijenu za kućanstva. Time električna mobilnost postaje dostupnija i izvan najbogatijih segmenata, a gradska politika parkirališta i nadoknade za punjenje mogu dodatno potaknuti prelazak.

4) Logistika „posljednjeg kilometra“ bez dizela

Razvoj mikrohubova, kargo-bicikala i električnih kombija te pametno upravljanje raspodjelom tereta smanjuju kongestiju i onečišćenje u starim jezgrama. Gradovi već uvode pravila dostave po vremenskim prozorima i unutar zona – reformirane flote lakše će se uklopiti.

Tko mora povući prve poteze?
Poslodavci i upravitelji flota

Veće kompanije imaju najveći utjecaj i najbrži povrat: prelazak na EV-ove, optimizacija veličine vozila (pravo vozilo za pravu zadaću), prelazak na zajedničke flote i „car-sharing“ za zaposlenike, te pametno upravljanje punjenjem. U mnogim slučajevima ukupni trošak vlasništva (TCO) već je povoljan za električne modele u intenzivnoj uporabi.

Gradovi i komunalne službe

Uz vlastite zelene nabave, gradovi mogu ponuditi diferencirane naknade za pristup zonama, povlaštene termine i logističke mikrohubove za nultu emisiju, kao i pojednostavljene dozvole za instalaciju punionica na privatnim flotnim lokacijama.

Države članice i EU

Uz predstojeći paket, presudni će biti porezni i fiskalni okviri: ukidanje poticaja za fosilna flotna vozila i poticaji za EV-flote, uključujući infrastrukturu, te jasne obveze za velike flote u pogledu udjela nulte emisije do određenog datuma.

Prepreke: infrastruktura, cijena i tržišni signali

Iako se mreža punionica širi, ona je i dalje neravnomjerna – gotovo 60% punionica nalazi se u tek nekoliko država, što otežava prekogranične operacije flota. Na nekim tržištima dodatni je izazov nedostatak povoljnijih EV-modela u nižim segmentima i volatilnost potpora. Zato Eurocities zagovara da se pravila za flote usklade s obvezama iz EU regulative o infrastrukturi i da se ciljano potiče ugradnja punionica tamo gdje flote doista pune – u depouima i na radnim lokacijama.

Kako izgleda „paket za flote“ koji bi funkcionirao u stvarnosti?
1) Jasne i postupne obveze za velike flote

Primjerice, definirati prag (broj vozila u floti) iznad kojeg vrijede obveze i godišnje ciljeve udjela nulte emisije, uz fleksibilnost za specifične djelatnosti (npr. teški teretni prijevoz).

2) Povezati obveze s lokalnim planovima

Uskladiti obveze s gradskim LEZ/ZEZ zonama i planovima urbane logistike, kako bi isporuka robe i usluga ostala učinkovita, a kvalitetu zraka se najbrže poboljša ondje gdje živi najviše ljudi.

3) Poticaji za infrastrukturu „tamo gdje flote žive“

Subvencije i ubrzane dozvole za depoe, hubove i parkirališta tvrtki; poticanje pametnog punjenja i upravljanja opterećenjem.

4) Sekundarno tržište rabljenih EV-a

Poticati zbrinjavanje i preprodaju flotnih EV-a u domaćim gradovima (ne samo izvoz), uz transparentne podatke o zdravlju baterije – što podiže povjerenje građana i ubrzava privatnu elektrifikaciju.

Uloga podataka: od kilometara do kvalitete zraka

Električne flote i povezani sustavi omogućuju prikupljanje podataka o rutama, korištenju, stanju baterije i opterećenju mreže. Ako se ti podaci razmjenjuju s gradom u agregiranom i anonimiziranom obliku, mogu se optimizirati zone dostave, planiranje punionica i dinamika cijena parkiranja – sve s ciljem smanjenja gužvi i emisija. Eurocities zagovara takva partnerstva javnog i privatnog sektora, kako bi se ubrzao prelazak „s flota na ulice“.

Zaključak: Od ambicije do rezultata na asfaltu

Za gradove je tranzicija već započela: zone niske emisije, javne punionice i elektrificirane komunalne službe postaju standard. No, stvarni test uspjeha događa se na ulicama – ondje gdje se svakodnevno kreću vozila flotâ. Usklađivanje europskih propisa, fiskalnih okvira i lokalnih planova može u kratkom roku donijeti više tišine, čišći zrak i sigurnije ulice. Kako poručuje Eurocities: „Vrijeme je da korporativne flote uhvate korak s gradovima.