“Naknade za prometno zagušenje” ocijenjene su kao najučinkovitiji način za smanjenje korištenja automobila u gradovima
Uvođenje naknada za zagušenje može smanjiti promet gradskih automobila do 33 posto, prema novom istraživanju Centra za studije održivosti švedskog Sveučilišta Lund.
Studija – objavljena u časopisu Case Studies on Transport Policy – rangira 12 najučinkovitijih mjera koje su europski gradovi ugradili posljednjih desetljeća za smanjenje broja automobila, na temelju stvarnih podataka iz intervencija ‘mrkve i batine’, kao što su promocije bicikla kao prijevoznog sredstva, sheme od hodanja do posla i pa do ukidanja besplatnog parkinga.
Rangiranje odražava uspjehe gradova ne samo u smislu mjerljivog smanjenja upotrebe automobila, već i u postizanju poboljšane kvalitete života i održive mobilnosti njihovih stanovnika.
Studija je bila doista studiozna
Istraživanje je pregledalo gotovo 800 recenziranih izvješća i studija slučajeva objavljenih od 2010. iz cijele Europe – tražeći one koji kvantificiraju gdje i kako su gradovi uspješno smanjili upotrebu automobila.
“Ne postoji ‘srebrni metak’ za smanjenje upotrebe automobila“, rekla je za Cities Today koautorica izvješća Paula Kuss.
“Gradovi koji su bili uspješni u smanjenju upotrebe automobila kombinirali su nekoliko različitih instrumenata politike, uključujući i “mrkve” koje potiču održivije izbore putovanja i “batine” koji naplaćuju ili ograničavaju vožnju i parkiranje.“
Utvrđeno je da je najučinkovitija mjera uvođenje naknada za zagušenje, što je smanjilo razinu gradskih automobila za 12-33 posto.
Uz to su učinkoviti bili projekti ulica bez automobila i odvojenih biciklističkih staza, za koje je utvrđeno da smanjuju upotrebu automobila u gradskim središtima i do 20 posto.
Nejednakost korištenja automobila
U izvješću je utvrđeno da su automobili “svojstveno neučinkoviti i nepravedni u korištenju površine i resursa”, provode u prosjeku 96 posto svog vremena parkirani i zauzimaju urbani prostor koji bi se mogao iskoristiti za korisnije svrhe, poput stanovanja ili javnih parkova.
U Berlinukorisnici automobila zauzimaju 3,5 puta više javnog prostora od onih koji ne koriste automobile, prvenstveno putem parkiranja na ulici.
Gledajući kroz leću pravednosti, studija je utvrdila da su bogatiji Europljani znatno skloniji vožnji, pri čemu je jedan posto građana najvećih prihoda po stanovniku vozio gotovo četiri puta veću udaljenost od srednjeg vozača, što čini oko 21 posto njihovog osobnog klimatskog otiska.
Pristup vođen interesima grada i građana
Autori su također otkrili da su mjere pod vodstvom gradskih vlasti bile najuspješnije u smanjenju korištenja automobila.
“Više od 75 posto proučenih intervencija pokrenule su i vodile lokalne gradske vlasti – a posebno one koje su se pokazale najučinkovitijima, kao što su naknade za gužve, parkiranje i nadzor prometa te ograničene prometne zone”, rekao je Kuss.
“Za političko prihvaćanje, važno je povezati prihode stečene od vožnje automobila kako bi se poboljšalo hodanje, biciklizam i javni prijevoz za mnoge.“
Cjelokupni poredak iz istraživanja nalazi se u nastavku.
Rangirane strategije smanjenja korištenja gradskih automobila
| INTERVENTIONS | ‘STICK’ ELEMENTS | ‘CARROT’ ELEMENTS | EFFECTIVENESS |
|---|---|---|---|
| 1. Congestion charge | Drivers pay to enter city centre | Revenues go to city’s sustainable transport schemes | 12-33% reduction in city-centre cars |
| 2. Parking & traffic control | Remove parking spaces, alter traffic routes | Replace parking spaces with bike lanes and walkways, add car-free streets | 11-19% drop in city-centre cars |
| 3. Limited traffic zone | Exclude cars from part of the city (except residents) | Violation fines fund public transport | 10-20% reduction in city-centre cars |
| 4. Mobility service for commuters | Workers given free public transport pass, then private shuttles to workplace | 37% drop in car commuters | |
| 5. Workplace parking charge | Drivers pay to park at work | Cash-out scheme for employees to use public transport; parking revenues fund public transport | 8-25% reduction in car commuters |
| 6. Workplace travel planning | Parking management and removal of spaces | Discounts for public transport; improved bike infrastructure; advice to help commuters use public transport/walk/cycle | 3-18% drop in car use by commuters |
| 7. University travel planning | Reduced parking on campus | Discounts for public transport; improved bike infrastructure; advice and promotion to students and staff of car alternatives | 7-27% reduction in car use by university commuters |
| 8. Mobility services for university | Free public transport pass and shuttle connections for students | 24% drop in students commuting by car | |
| 9. Car sharing | Car sharing access integrated to work and neighbourhoods | 12-15 private cars replaced by each shared car | |
| 10. School travel planning | Advice and events to help students and parents walk, cycle or carpool to school | 5-11% reduction in car use for school trips | |
| 11. Personalised travel planning | Discounted public transport; advice to help city residents walk and cycle | 6-12% drop in car use share among residents | |
| 12. App for sustainable mobility | Rewards for achieving targets for walking, cycling or using public transport | 73% – proportion of app users declaring reduced car use |
Source: Kuss and Nicholas, 2022, Case Studies on Transport PolicyGet the data Created with Datawrapper
