Učinkovito upravljanje mobilnošću: razumijevanje zdravstvenih prednosti aktivne mobilnosti

U eri obilježenoj težnjom prema dekarboniziranom prijevozu, aktivna mobilnost često se ističe kao ključni dio rješenja. Ali aktivna mobilnost, koja obuhvaća načine prijevoza na ljudski pogon poput hodanja, bicikliranja, skateboardinga, rolanja, trčanja itd., nije samo način održivog putovanja od jednog mjesta do drugog.

Aktivna mobilnost ne samo da pomaže dekarbonizirati prijevoz, već je i put do poboljšanja fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja; i individualno i kolektivno.

Poboljšanja okoliša za bolje fizičko zdravlje

Kako aktivna mobilnost pomaže smanjiti oslanjanje na motorizirani prijevoz, ona doprinosi većoj održivosti okoliša. S povećanjem sudjelovanja u modalitetima aktivne mobilnosti, emisije se smanjuju, a zagađenje zraka se smanjuje. Stoga se aktivna mobilnost često smatra najodrživijim oblikom osobnog prijevoza.

Smanjenje emisija ugljičnog dioksida

Studija iz 2021. godine objavljena u časopisu Transportation Research pokazala je da prosječna osoba koja se prebaci s korištenja automobila na bicikl smanjuje životni ciklus emisija CO2 za 3,2 kilograma CO2 dnevno.

Dodatno, studija Europske biciklističke federacije iz 2011. godine potvrđuje ove podatke, otkrivajući da bi povećanje bicikliranja za 10 % moglo dovesti do smanjenja emisija u urbanom prijevozu za 5-6 %. Ovaj učinak doprinosi poboljšanju javnog zdravlja kroz pozitivne posljedice poboljšanja kvalitete zraka.

Smanjenje zagađenja bukom

Osim poboljšanja kvalitete zraka, zagađenje bukom koje proizlazi iz motoriziranog prometa može se smanjiti prihvaćanjem aktivne mobilnosti. Jedan od pet Europljana izložen je dugoročnim razinama buke koje su štetne za njihovo zdravlje, a veliki dio potječe od prometne buke.

Širim prihvaćanjem aktivnih modaliteta, zagađenje bukom može se ublažiti kako bi se postigao cilj EU-ovog Akcijskog plana prema nultom onečišćenju do 2050. smanjenjem udjela ljudi kronično uznemirenih prometnom bukom za 30 % u sljedećih šest godina.

Izravne fizičke koristi aktivne mobilnosti

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, tjelesna neaktivnost je primarni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, koje su vodeći globalni uzrok smrti, odnoseći procijenjenih 17,9 milijuna života svake godine. Međutim, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću, poput hodanja ili bicikliranja, može smanjiti ovaj rizik i imati mjerljiv i izravan pozitivan utjecaj.

Zapravo, velika studija objavljena u časopisu The Lancet pratila je više od 400.000 pojedinaca tijekom osam godina i otkrila da su oni koji su se bavili bilo kojom vrstom tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta imali 20-30 % niži rizik od prerane smrti u usporedbi s neaktivnim pojedincima.

Hodanje prema boljem kardiovaskularnom zdravlju

Studija iz 2023. godine objavljena u European Journal of Preventive Cardiology pronašla je snažnu povezanost između hodanja i kardiovaskularnog zdravlja. Analiza više od 225.000 ljudi iz 17 različitih studija širom svijeta zaključila je da što više hodate, to su veće zdravstvene koristi.

Profesor Maciej Banach, vodeći istraživač studije, objasnio je: “Što više hodate, to je bolje… Otkrili smo da se ovo odnosi i na muškarce i na žene, bez obzira na dob, i bez obzira živite li u umjerenom, suptropskom ili subpolarnom području svijeta, ili u regiji s mješavinom klimatskih uvjeta.”

Bicikliranjem protiv srčanih bolesti

Aktivni modalitet bicikliranja također je pokazao značajne koristi za kardiovaskularno zdravlje. Istraživanje Copenhagen City Heart Study, koje je pratilo više od 20.000 ljudi tijekom 14 godina, otkrilo je da redoviti biciklisti imaju 30 % manji rizik od srčanih bolesti od onih koji ne bicikliraju.

Ova otkrića naglašavaju utjecaj koji odabir aktivne mobilnosti može imati na zdravlje srca.

Povećanje dugovječnosti i prevencija kroničnih bolesti

Osim poboljšanog kardiovaskularnog zdravlja, aktivna mobilnost također doprinosi povećanju dugovječnosti i prevenciji kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2 i raka, dok također poboljšava gustoću i snagu kostiju.

Europska udruga za proučavanje dijabetesa navodi da tjelesna aktivnost može poboljšati osjetljivost na inzulin i razinu glukoze u krvi, čime se smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2. Dodatno, Europski kodeks protiv raka napominje da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka debelog crijeva, dojke i endometrija.

Prednosti aktivne mobilnosti protežu se i na mišićno-koštano zdravlje. Međunarodna zaklada za osteoporozu navodi da redovita tjelesna aktivnost koja nosi težinu, poput hodanja, može pomoći u održavanju gustoće kostiju i jačanju mišića, dok smanjuje vjerojatnost prijeloma povezanih s osteoporozom, osobito kod žena u postmenopauzi.

Bicikliranje, iako nije vježba koja nosi težinu, radi na održavanju i poboljšanju mišićne snage i fleksibilnosti zglobova. Studija iz 2020. godine objavljena u SAGE Open Medicine Journal otkrila je da redovito bicikliranje može poboljšati funkciju zglobova i smanjiti simptome artritisa, čineći ga idealnim modalitetom aktivne mobilnosti za starije odrasle osobe i one s uvjetima zglobova.

Mentalno zdravlje i socijalna uključenost

Osim fizičkog zdravlja, aktivna mobilnost nudi značajne pozitivne učinke na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit. Prema podacima koje je pružila Europska unija, više od 25 milijuna ljudi pogođeno je anksioznim poremećajima, a 21 milijun ljudi pogođeno je depresivnim poremećajima.

Dodatno, Eurobarometrovo istraživanje provedeno u lipnju 2023. godine pokazalo je da je 46 % Europljana iskusilo emocionalne ili psihosocijalne probleme (poput osjećaja depresije ili tjeskobe) unutar prethodnih 12 mjeseci. Iako su to složeni i višestrani mentalni zdravstveni uvjeti, sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti dokazano je da ublažava te učinke.

Sustavni pregled objavljen u časopisu JAMA Psychiatry otkrio je da su pojedinci koji su se redovito bavili tjelesnom aktivnošću smanjili epizode depresije za do 25 %, u usporedbi s neaktivnim pojedincima, a meta-analiza relevantnih studija iz 2018. godine otkrila je da je tjelesna aktivnost povezana sa smanjenjem vjerojatnosti razvoja depresije za 17 %. Sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti može proizvesti i osloboditi endorfine u mozgu, potičući zdrave razine endorfina, što može pomoći pojedincima u suočavanju sa simptomima anksioznosti ili depresije, poboljšati raspoloženje i poboljšati cjelokupno mentalno zdravlje.

Nadalje, sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti značajno poboljšava socijalne interakcije i angažman zajednice stvaranjem prilika za ljude da se povežu na javnim mjestima i gradskim ulicama. Kada ljudi hodaju ili voze bicikl, vjerojatnije je da će susresti susjede i sudjelovati u spontanim razgovorima i trenucima povezivanja, jačajući veze i potičući osjećaj pripadnosti.

Dodatno, sve je veći broj zajednički orijentiranih inicijativa koje omogućuju aktivnu mobilnost i mogu poboljšati socijalnu koheziju. Od inicijativa za školarce poput platforme Nudgd koja potiče aktivnu mobilnost u putovanjima do škole i “biciklističkih autobusa/vlakova” koji okupljaju djecu za sigurnije bicikliranje; do Bike Buddy zajednica i projekata koji omogućuju starijim osobama i onima s ograničenom pokretljivošću sudjelovanje u aktivnim modalitetima, te inicijative sve rade na jačanju zajedničkih veza.

Aktivna mobilnost za životnije gradove

Povećano prihvaćanje aktivne mobilnosti stvara pozitivan povratni učinak: kako sve više ljudi odabire hodati ili voziti bicikl, javni prostori postaju inkluzivniji i privlačniji, potičući još veće sudjelovanje.

Sudjelovanje u aktivnoj mobilnosti ne samo da stvara pozitivne individualne zdravstvene učinke: poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, jačanje kostiju i poboljšanje mentalnog zdravlja; već također poboljšava uvjete okoliša i jača socijalnu koheziju za zdravije i održivije gradove.

Prihvaćanjem aktivne mobilnosti, pojedinci mogu pridonijeti zdravijem i duljem životu za sebe i svoje zajednice.

Izvor: LinkedIn EIT Urban Mobility