Zaboravljena opasnost na našim cestama: Kako neispustne emisije zagađuju zrak više nego što mislimo

U doba kada se globalna borba protiv onečišćenja zraka usredotočuje na smanjenje ispušnih emisija vozila, manje poznati izvor onečišćenja – neispustne emisije – tiho ugrožava zdravlje ljudi i okoliš.

Ove emisije, nastale trošenjem kočnica, guma, površina cesta i podizanjem prašine, postaju dominantan izvor onečišćenja zraka u mnogim urbanim područjima. Prema izvješću OECD-a, neispustne emisije čine sve veći udio ukupnih emisija iz cestovnog prometa, a njihov utjecaj na javno zdravlje i okoliš ne može se zanemariti.

Što su neispustne emisije?

Neispustne emisije su čestice koje nastaju tijekom vožnje vozila, ali ne potječu iz ispušnog sustava. Umjesto toga, one su posljedica mehaničkih procesa povezanih s prometom.

Glavni izvori uključuju:

• Trošenje kočnica: Kada vozači koriste kočnice, trenje između kočionih pločica i diskova oslobađa sitne čestice u zrak.
• Trošenje guma: Gume se troše tijekom vožnje, oslobađajući čestice koje sadrže toksične kemikalije.
• Trošenje površina cesta: Kontakt između guma i ceste uzrokuje eroziju površine, stvarajući dodatne čestice.
• Podizanje prašine s cesta: Vozila podižu prašinu s cesta, posebice na slabo održavanim površinama, što doprinosi onečišćenju zraka.

Ove čestice, poznate kao fino dispergirani materijal (PM), uključuju PM2.5 i PM10, koji mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok, uzrokujući ozbiljne zdravstvene probleme.

Zašto su neispustne emisije važne?

Dok su ispušne emisije značajno smanjene zahvaljujući strogim propisima i tehnološkim inovacijama, neispustne emisije ostaju uglavnom neregulirane. Prema podacima Nacionalne inventare emisija u atmosferu (NAEI) Ujedinjenog Kraljevstva, neispustne emisije čine 60% PM2.5 i 73% PM10 emisija iz cestovnog prometa (A Review of Road Traffic-Derived Non-Exhaust Particles). Europska Komisija predviđa da će do 2050. godine neispustne emisije činiti do 90% svih čestica emitiranih iz cestovnog prometa (Non-exhaust emissions).

Zdravstveni rizici povezani s ovim emisijama značajni su, iako još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživanja sugeriraju da čestice PM2.5 i PM10 doprinose respiratornim bolestima, kardiovaskularnim problemima i preuranjenim smrtima. Posebno zabrinjavajuće je to što su neispustne emisije važan izvor metala, poput bakra i cinka u urbanim atmosferama, što dodatno povećava zdravstvene rizike.

Trenutno stanje i istraživanja

Istraživanja o neispustnim emisijama pokazuju da one postaju dominantan izvor onečišćenja zraka u gradovima. Pregledni članak iz 2022. godine, objavljen u časopisu Environmental Science & Technology, naglašava da su neispustne emisije, posebice iz trošenja kočnica i guma, značajan izvor metala u zraku. Međutim, nedostaju detaljna mjerenja koncentracija ovih čestica u zraku, a toksikološke i epidemiološke studije još uvijek ne pružaju jasan prikaz zdravstvenih rizika.

U Europi su emisije PM10 i PM2.5 iz prometa, uključujući neispustne emisije, smanjene za 46% odnosno 58% između 1990. i 2022. godine, prema podacima Europske agencije za okoliš. No, kako se ispušne emisije nastavljaju smanjivati zbog elektrifikacije vozila, udio neispustnih emisija raste, što zahtijeva hitnu pažnju.

Politika i regulativa

Za razliku od ispušnih emisija, koje su strogo regulirane, neispustne emisije ostaju uglavnom zanemarene u zakonodavstvu. OECD-ovo izvješće ističe da je potrebno razviti nove političke instrumente za rješavanje ovog problema, uključujući:

• Bolje inventare emisija za praćenje neispustnih čestica.
• Unapređenje tehnologija za smanjenje trošenja kočnica i guma.
• Promicanje održivih materijala za ceste i vozila.

Trenutačni nedostatak regulative otežava kontrolu ovih emisija, što dovodi do povećanog onečišćenja u urbanim područjima.

Mjere ublažavanja

Smanjenje neispustnih emisija zahtijeva kombinaciju tehnoloških i društvenih rješenja.

Neke od ključnih mjera uključuju:

• Unapređenje površina cesta: Korištenje izdržljivijih materijala za ceste može smanjiti trošenje i emisije čestica.
• Nisko-emisijski materijali: Razvoj kočnica i guma koje proizvode manje čestica tijekom trošenja.
• Promicanje električnih vozila: Iako električna vozila i dalje stvaraju neispustne emisije, njihovi profili mogu biti povoljniji zbog regenerativnog kočenja.
• Smanjenje kilometraže vozila: Promicanje javnog prijevoza, hodanja i biciklizma može smanjiti ukupnu upotrebu vozila.
• Redovito održavanje cesta: Čišćenje cesta smanjuje količinu prašine koja se može podići u zrak.
• Tehnološke inovacije: Razvoj alternativnih sustava kočenja, poput regenerativnog kočenja, može smanjiti emisije iz kočnica.

Dakle, neispustne emisije predstavljaju značajan, ali često zanemaren izvor onečišćenja zraka iz cestovnog prometa. Kako se ispušne emisije smanjuju, neispustne emisije postaju sve važniji problem koji zahtijeva hitnu pažnju.

Potrebna su daljnja istraživanja, strože regulative i inovativna rješenja kako bi se smanjio njihov utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. Zajedničkim naporima političara, istraživača i industrije možemo stvoriti čišći i zdraviji svijet za buduće generacije.

Cijelo izvješće možete preuzeti ovdje.