Europska središnja banka potiče kućanstva da drže gotovinu kod kuće u slučaju krize
EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA PREPORUČA DA IMATE GOTOVINU KOD KUĆE! U doba kada većina nas plaća jednim dodirom kartice ili provlačenjem kartice na telefonu, Europska središnja banka (ESB) šalje sasvim drugačiju poruku: nemojte još odbaciti gotovinu.
Zapravo, institucija savjetuje kućanstvima diljem Europe da kod kuće drže malu zalihu novčanica, dovoljnu za pokrivanje osnovnih potreba za oko tri dana, u slučaju onoga što nazivaju „sistemskom nestabilnošću“.
Savjet dolazi iz studije objavljene ovog tjedna, pod znakovitim naslovom Ostanite mirni i nosite gotovinu. Dok svijet juri prema digitalnim plaćanjima, ESB podsjeća ljude da novčanice i dalje imaju ulogu kada život postane neuredan.
Zašto je gotovina i dalje važna kada udare krize
Logika iza upozorenja je jednostavna: kada se povjerenje poljulja ili sustavi zakažu, ljudi se instinktivno vraćaju fizičkom novcu. Analitičari ESB-a pregledali su četiri najveća šoka s kojima se Europa suočila posljednjih godina i u svakom slučaju potražnja za gotovinom je naglo porasla.
Tijekom ranih dana pandemije Covid-19, podizanje gotovine je naglo poraslo jer su se obitelji borile za sigurnost. Više od 140 milijardi eura dodatnih novčanica pušteno je u optjecaj u eurozoni, u usporedbi s prosjekom od 55 milijardi eura u normalnoj godini.
Uzorak se ponovio nakon ruske invazije na Ukrajinu. U susjednim zemljama potražnja za euro novčanicama porasla je za 36 posto jer se širio strah od šire nestabilnosti.
Španjolska je zabilježila isto ponašanje prošlog travnja kada je masovni nestanak struje ostavio milijune bez struje
Čak i nakon što je struja vraćena, redovi su se stvarali kod bankomata dok su ljudi nadopunjavali svoje rezerve “za svaki slučaj”. Zanimljivo je da je podizanje gotovine naglo poraslo čak i u regijama koje nisu pogođene nestankom, što je dokaz da se tjeskoba širi brže od bilo kakvog tehničkog kvara.
A onda je tu bila i dugotrajna grčka kriza državnog duga, koja je proizvela ponovljene valove redova na bankomatima kad god bi politika ili tržišta poljuljala povjerenje.
Za Francescu Faellu i Alejandra Zamora-Péreza, autore izvješća ECB-a, ovi primjeri pokazuju jasan trend: kada stabilnost izgleda krhko, gotovina odjednom ponovno postaje važna.
Praktična i psihološka sigurnost
Korisnost novčanica, prema studiji, nadilazi puku kupnju hrane ili goriva. Gotovina funkcionira izvan mreže, što je čini neprocjenjivom kada digitalni sustavi zakažu, bilo zbog nestanka struje, kibernetičkih napada ili tehničkih kvarova.
Ali postoji i psihološka dimenzija. Držanje gotovine, napominje se u izvješću, pruža „osjećaj ugode i kontrole“ u vrijeme kada vlada neizvjesnost. Drugim riječima, onih nekoliko novčanica skrivenih kod kuće nisu samo za transakcije – one su za utjehu.
U svojoj studiji, ESB savjetuje Europljanima da kod kuće drže između 70 i 100 eura po osobi, dovoljno za pokrivanje osnovnih potreba oko 72 sata u slučaju većih poremećaja. Preporuka ukazuje na primjere u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj, gdje se građani već potiču da drže sličan iznos pri ruci.
Paradoks u svijetu bez gotovine
Preporuka ističe ono što sama ESB naziva paradoksom. Diljem Europe, marš prema društvu bez gotovine se ubrzava. Mnoge trgovine sada preferiraju plaćanje karticama, neke čak ni ne prihvaćaju kovanice ili novčanice, a mlađe generacije odrastaju s malom privrženošću fizičkom novcu. Švedska je toliko daleko otišla digitalnim putem da raste zabrinutost oko toga što se događa s onima koji ostaju.
Ipak, upravo u trenutku kada se čini da gotovina nestaje, ESB se zalaže za njezin opstanak. Ne zato što želi vratiti vrijeme unatrag, već zato što je nedavna povijest pokazala da kada se dogodi neočekivano, digitalno nije uvijek dovoljno.
Poruka nije o napuštanju digitalne praktičnosti. Beskontaktni, mobilni novčanici i online bankarstvo tu su da ostanu. Ali ESB potiče Europljane da razmišljaju o ravnoteži: uživaju u brzini digitalnih plaćanja, ali prepoznaju otpornost novčanica.
Kako su Faella i Zamora-Pérez rekli, „korisnost gotovine se pojačava kada je stabilnost ugrožena“.
To je podsjetnik da iako budućnost može biti bezgotovinska, sadašnjost i dalje zahtijeva mjesto za fizički novac – ne kao relikt, već kao sigurnosnu mrežu.
Poziv ESB-a nije bez presedana
Prije samo nekoliko mjeseci, Europska komisija pozvala je građane diljem bloka da se bolje pripreme za šokove u svakodnevnom životu tako što će pripremiti 72-satne pakete za hitne slučajeve. Komisija je objasnila da bi ti takozvani paketi za preživljavanje trebali sadržavati dovoljno vode, nepokvarljive hrane, osnovnih lijekova i naravno rezervu gotovine.
Ideja je bila jednostavna: ako su javne usluge poremećene – bilo zbog nestanka struje, kibernetičkih napada ili ekstremnih vremenskih uvjeta – obitelji bi i dalje trebale moći preživjeti barem tri dana bez oslanjanja na digitalne sustave ili vanjsku pomoć.
