Gradovi su pozvani da djeluju na privatne senzore u javnim prostorima

Prema novom izvješću, potreban je veći nadzor nad senzorima koje komercijalne organizacije postavljaju u javnim prostorima u privatnom vlasništvu.

Poziva gradove da obrate više pozornosti na digitalne jumbo plakate, kamere u trgovačkim centrima, praćenje Wi-Fi mreže u maloprodaji i automatske sustave za prepoznavanje registarskih tablica.

Izvješće When Billboards Stare Back pokrenule su britanska zaklada za inovacije Nesta i Cities Coalition for Digital Rights uz financiranje Grada Amsterdama.

Digitalni javni prostor

Prema riječima autora dr. Tomislava Maršića, konzultanta, i Katje Bego, glavne istraživačice, Nesta: „Ovo izvješće želi podići svijest o novoj dimenziji kršenja privatnosti koja se događa, skrivena od očiju, u onome što postaje poznato kao ‘digitalni javni prostor’.

“Pojam nastoji naglasiti kako su fizičke javne površine – gradski trgovi, pješačke zone, trgovački centri i autobusna stajališta – sve više podložne nesputanoj digitalizaciji, s komercijalnim senzorima koji prate pokrete očiju radi povratnih informacija o digitalnim reklamama ili kamerama koje prepoznaju lica u trgovačkim centrima.”

Sami gradovi koriste niz senzora za smanjenje zagušenja, praćenje zagađenja i upravljanje otpadom, no izvješće se usredotočuje na komercijalne senzore u javnim prostorima u privatnom vlasništvu (POPS) ili ‘pseudo javnim prostorima’, gdje se kaže da je manje nadzora.

“Prostore u privatnom vlasništvu puno je teže regulirati i puno ih je teže kontrolirati nego prostore u javnom vlasništvu”, komentirao je Maršić tijekom panel diskusije na konferenciji javnih prostora ovog tjedna.

Dodao je: “Mnogi gradovi nisu svjesni ovog problema, iako se očito događa i u njihovim gradovima.”

Rizici su brojni

U izvješću se tvrdi da gradovi trebaju više informacija o senzorima koji se postavljaju u POPS i onome što bilježe, kako bi zadržali povjerenje i osigurali zaštitu privatnosti stanovnika.

Ističe neke potencijalno zabrinjavajuće primjere kao što su reklame koje koriste praćenje očiju, prijedlog za digitalni reklamni pano s kamerama koje bi na ekranu imale ‘duboko lažirana’ lica gledatelja i primjere tvrtki za naplatu dugova koje koriste automatsko prepoznavanje registarskih tablica za praćenje pojedinaca.

Rješenja se naziru…

Iako većina gradova nema nadležnost zabranjivati ​​ili zabranjivati ​​nove senzore u POPS-u ili provoditi zakone kao što je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), oni mogu koristiti ovlasti koje imaju za ostvarivanje veće kontrole.

Public London Charter, na primjer, postavlja načela za upravljanje novim javnim prostorima, uključujući POPS. Načela se primjenjuju kao uvjet za suglasnost za planiranje i zahtijevaju da se Procjena utjecaja na zaštitu podataka podijeli s gradom.

London je također objavio Povelju o novoj tehnologiji koja je dobrovoljna inicijativa koja se temelji na četiri načela koja bi se trebala pridržavati prilikom implementacije tehnologije u glavnom gradu.

U izvješću je citiran londonski glavni digitalni direktor Theo Blackwell koji kaže: “Prešli smo iz situacije u kojoj su… pravila bila nejasna, do mjesta gdje se ključna pitanja moraju zadovoljiti.“

Amsterdam i Leeds rade na tome

U drugom primjeru, Amsterdam je uveo obvezni registar senzora koji zahtijeva od privatnih tvrtki, istraživačkih institucija i vladinih organizacija da prijave senzore u javnim prostorima. Informacije o tome kako, gdje i koji podaci se prikupljaju prikazuju se putem online karte. Privatni senzori, kao što su pametna video zvona na vratima, i senzori za “istragu i javni red”, uključujući policijske kamere, izuzeti su. Obveza je bila dio ažurirane uredbe koju je donijelo Gradsko vijeće.

Tijekom panela, gradska vijećnica Amsterdama Elisabeth IJmker rekla je da je “transparentnost korak naprijed”, ali je potreban daljnji rad u područjima kao što je način na koji stanovnici mogu pristupiti svojim podacima od vlasnika senzora.

“Neravnoteža snaga je još uvijek nešto s čime se moramo nositi“, rekla je.

Grad Leeds implementirao je upitnik dobavljača Interneta stvari koji postavlja konkretna pitanja o povezivanju, vrsti prikupljenih podataka i porijeklu komponenti unutar IoT uređaja, kako bi se osiguralo da su od provjerenih organizacija.

Izvješće poziva lokalne samouprave na djelovanje

Izvješće poziva lokalne samouprave da koriste poluge koje su im na raspolaganju kao što su licenciranje i kupnja za postavljanje uvjeta privatnosti za POPS i lobiranje za bolju provedbu GDPR-a, kao i za novi zahtjev za procjenu utjecaja na zaštitu podataka koji se dostavlja lokalnim vlastima i regulatorima za senzore u javno dostupnim prostorima.

“Ovo bi dovelo GDPR iz ‘samo online’ u fizički, izvanmrežni svijet“, kaže se u izvješću.

Autori također pozivaju gradove da uključe stanovnike, civilno društvo i poduzeća. Aktivisti i mediji mogu pomoći da se skrene pozornost na probleme, a manje tvrtke mogu imati koristi od suradnje kako bi se bolje riješile implikacije na privatnost. Još jedna preporuka je promicanje znanja o privatnosti i odgovornosti u gradskim odjelima.

IJmker je napomenuo da bi i sami gradovi također trebali izbjegavati “technofix način razmišljanja”. Navodeći primjer video analitike za praćenje gužve, koja se koristi u Amsterdamu, rekla je: „Pravi problem nije dovoljno javnog prostora…možda zaboravimo da postoji rješenje gdje bismo [mogli] ukloniti još nekoliko parkirnih mjesta i onda ćemo imao bi više javnog prostora.”