Gradovi trebaju više financiranja i stanova kako bi se uhvatili u koštac s krizom beskućništva mladih
Ovo su nalazi novog izvješća Eurocitiesa
Dok beskućništvo među mladima nastavlja rasti diljem Europe, novo izvješće Eurocitiesa pokazuje da su gradovima potrebna veća financijska sredstva EU-a i nacionalna sredstva za ulaganje u socijalne mjere usmjerene na okončanje beskućništva mladih.
Gradovi također kažu da su potrebna veća ulaganja u pristupačne i socijalne stanove kako bi se uhvatili u koštac s rastućom krizom.
Brojke se, na žalost, povećavaju
“U cijeloj Europi raste broj mladih ljudi koji su beskućnici i vjerojatno će se nastaviti povećavati u nadolazećim mjesecima“, kaže André Sobczak, glavni tajnik Eurocitiesa. “Gradovi imaju ključnu ulogu u cilju EU-a da iskorijeni beskućništvo mladih do 2030., ali to ne mogu učiniti sami. EU i države članice moraju im dati potporu i sredstva koja su im potrebna kako bi ovu ambiciju ostvarili.”
Izvješće Eurocitiesa Ending youth homelessness in cities – koje je prikupilo odgovore iz 29 gradova – pokazuje da je beskućništvo mladih znatno pogoršano utjecajem pandemije Covid-19, nepriuštivih stanova i povećanih troškova života.
U Dublinu je, primjerice, broj mladih beskućnika porastao za 50% u prošloj godini, a u Madridu je zabilježen porast od 10% od 2021. Gradovi također vide znakove sve većeg broja mladih ljudi koji ‘surfaju’ na kauču, što često prethodi drugim oblicima beskućništva.
Predložena rješenja za smanjenje beskućništva mladih
Podaci koje su dostavili gradovi predstavljaju glavne profile mladih koji se susreću s beskućništvom, pri čemu 96% gradova kaže da su osobe koje napuštaju udomiteljsku skrb posebno ugrožene. Među pokretačima koji mlade ljude guraju u beskućništvo, 92% gradova ističe utjecaj nepriuštivog stanovanja povezanog s nedovoljnim prihodom. Ostali čimbenici uključuju poteškoće s mentalnim zdravljem i zlouporabu nedozvoljenih tvari.
Kako bi odgovorili na krizu, gradovi jasno daju do znanja da im je potrebno veće financiranje od strane nacionalnih vlada i bolji pristup fondovima EU-a, posebno Europskom socijalnom fondu i Europskom fondu za regionalni razvoj. Ova se sredstva mogu koristiti za lokalne integrirane projekte koji jačaju zdravlje, obrazovanje i mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi, te osiguravaju stanovanje uz sufinanciranje.
Izvješće također ističe potrebu za sljedećim aktivnostima:
- Poboljšati prikupljanje podataka o beskućništvu. Iako mnogi gradovi imaju uspostavljene sustave za prikupljanje podataka o beskućništvu, ne postoji jedinstvena definicija beskućništva na razini cijele EU niti jasna metodologija za prikupljanje podataka o beskućništvu. To otežava usporedbu podataka između gradova i zemalja.
- Uključiti pristup usmjeren na mlade u EU, nacionalne i lokalne strategije za beskućništvo, prepoznajući da se mladi ljudi suočavaju s jedinstvenom ranjivošću povezanom s beskućništvom, kao što su međugeneracijske traume i siromaštvo, te specifičnim izazovima povezanima s njihovom dobi, uključujući mentalno zdravlje i poteškoće u pristupu stabilnom smještaju.
Gradovi također navode potrebu da EU i nacionalne vlade ulažu u socijalno i pristupačno stanovanje te da uklone restriktivna pravila o državnim potporama koja ih sprječavaju u provedbi dugoročnih odgovora na prvom mjestu stanovanja.
Na razini EU-a, gradovi kažu da bi trebalo ojačati njihovu uključenost u Europsku platformu za borbu protiv beskućništva. Ova je platforma podržavala donošenje nacionalnih strategija, ali su joj lokalne vlasti imale ograničen pristup.
