Hrvatski izum koji bi mogao napraviti revoluciju u sigurnosti prometa

Hrvatski izum koji bi mogao napraviti revoluciju u sigurnosti prometa

Hrvatski izum njemačkog imena Waldpass mogao bi napraviti revoluciju na području sigurnosti prometa.

U Europi svake godine oko 300 ljudi smrtno strada pri naletu divljači na vozila, a Waldpass pomoću infracrvenih zraka tjera divlje životinje od ceste. Proizvodi ga istoimena zagrebačka tvrtka na čijem je čelu 44-godišnji inovator Marko Borošak, iza kojeg je već 15 patenata vezanih za lasersku i radarsku tehnologiju.

Sjedište firme i proizvodni pogon nalaze se u Buzinu

Sjedište firme i proizvodni pogon nalaze se u Buzinu. Sve detalje razvoja njihovog novog inovativnog uređaja pojasnili su nam voditeljica poslovanja Waldpassa Ana Trepšić i Marko Borošak.

Ideja da se ispita utječe li svjetlost bliskog infracrvenog spektra na životinje došla je u razgovoru našeg tima u jednoj od uobičajenih rasprava koje dečki imaju tijekom razvoja. Proučili smo dostupne radove stranih stručnjaka na tu temu te odlučili ispitati i našu tehnologiju‘, kaže Trepšić.

Dosad su se u svijetu pojavili razni sustavi za odvraćanje životinja od prometnica. Jedni se baziraju na običnoj svjetlosti, drugi na zvučnim alarmima, a ima i pokušaja s laserskim zrakama.

Svi su ti uređaji statični. Primjerice laserskom zrakom možete pokriti nekoliko kilometara ceste. Kad je životinja prekine, upali se glasan zvučni alarm, što je uplaši. Međutim životinje nauče izbjegavati to područje i na cestu izlaze na drugom mjestu. I opet niste ništa postigli‘, kaže Trepšić.

Uređaj se montira na automobil

Njihov Waldpass nije statičan, već se montira na automobil. Uređaj se nalazi na nosaču registarskih pločica i napaja se strujom iz akumulatora vozila. Iz dva odašiljača s lijeve i desne strane tijekom vožnje, kad brzina vozila prijeđe 30 kilometara na sat, emitira se svjetlost bliskog infracrvenog spektra. Uključivanje i isključivanje uređaja diktira GPS brzinomjer.

Infracrveno svjetlo ima valnu duljinu izvan našeg vidljivog spektra pa je ljudi niti ne vide. Vidljiv spektar životinja je drugačiji i kad primjerice jelen ili divlja svinja vide infracrveno svjetlo, percipiraju ga kao opasnost i bježe‘, objašnjava Borošak.

Koliko je Waldpass učinkovit, testirali su u suradnji s lovačkim društvom Vidra iz Dubravice kod Zaprešića. Uređaj je bio postavljen u šumi uz hranilište i solište. Dok nije bio uključen, srne, divlje svinje i zečevi dolazili su se hraniti i lizati sol. Nakon što je Waldpass upaljen u dva tjedna rada sve su životinje u širokom luku izbjegavale to područje.

Jedina na koju uređaj nije imao nikakav utjecaj bila je sova i jednu noć sletjela je na sam uređaj. One naime ne reagiraju na bliski infracrveni spektar‘, smijući se prepričava Trepšić.

Puno je uloženo u dosadašnji razvoj

Cijena Waldpassa je 660 eura, odnosno oko 4900 kuna. Visoku cijenu Trepšić i Borošak pravdaju time što je puno uloženo u dosadašnji razvoj uređaja, s time da će im trebati znatna sredstva za daljnja ispitivanja. Trenutno su u Waldpass investirali više od 100 tisuća eura.

Ispitivanje uspješnosti ove tehnologije iznimno je teško i skupo te uključuje statističko praćenje ponašanja životinja u blizini naprave. Istraživali smo koristeći se noćnim kamerama koje se aktiviraju na pokret kroz periode od nekoliko tjedana. Ciljamo na svjetsko tržište i globalnu primjenu. Zbog toga nam je namjera nastaviti s ispitivanjima te ih povećati i po trajanju, metodi, lokaciji i vrsti divljači koliko je to u našoj mogućnosti‘, objašnjava Borošak.

Na daljnji razvoj tjera ih i velik interes kupaca iz čitavog svijeta. Kontaktirale su s njima tvrtke iz Kanade, Australije, SAD-a, čak i iz Namibije. Uglavnom se radi o firmama koje se bave auto elektronikom i s kojima Borošak surađuje dug niz godina preko svoje druge tvrtke A-Elektronik, iz čijeg je poslovanja financiran razvoj Waldpassa.

Više pročitajte na tportal.hr