MUP Srbije ne odustaje od biometrijskog nadzora

U Srbiji se trenutno raspravlja o nacrtu novog zakona o policiji. Nevladine udruge tvrde da je ostala većina spornih odredbi iz nacrta koji je povučen prošle godine. Javna rasprava stoga je produljena do 22. siječnja, a u kojem obliku će zakon biti usvojen ovisit će o mišljenju nadležnih državnih tijela i Europske komisije.

Prošlo je šest godina od posljednjih izmjena važećeg Zakona o policiji u Srbiji. Prošle godine, u rujnu, nacrt novog zakona povučen je na zahtjev predsjednika Aleksandra Vučića nakon brojnih reakcija javnosti. Tada je nekoliko nevladinih udruga upozorilo da se dokumentom neopravdano proširuju ovlasti policije i otvaraju vrata zloporabama.

No, unatoč sedam održanih sastanaka predlagatelja zakona s predstavnicima civilnog društva, sporne odredbe uglavnom su zadržane, što je ponovno izazvalo prosvjede javnosti.

Kamere se već postavljaju

Među najkontroverznijim odredbama bilo je uvođenje sustava videonadzora s mogućnošću automatskog prepoznavanja lica. Iako se upozoravalo da bi se time ugrozila privatnost građana, prepoznavanje na temelju biometrijskih karakteristika lica i obrada podataka predviđeni su novim Nacrtom zakona.

“Većina stvari i primjedbi koje smo iznijeli nije uvažena, uključujući i to da je potrebno dokazati nužnost uvođenja mjere obrade biometrijskih podataka”, rekao je za Radio Slobodni Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Europa.

U međuvremenu je, međutim, nastavljena montaža već kupljenih Huawei kamera, kojih je planirano oko tisuću na 800 lokacija samo u Beogradu. Očekuje se da će se snimke čuvati od mjesec do godinu dana. Sve informacije vezane uz ovu nabavu proglašene su tajnom.

Kako dokazati nužnost mjera?

U članku 44. novog Nacrta zakona navodi se da policija u obavljanju svojih poslova “koristi sustave za obradu podataka”, kao što je, između ostalog, “sustav audio i video nadzora”. Dodaje se da se dijelovi tog sustava koriste i za automatsku detekciju lica, što uključuje “obradu biometrijskih podataka detektiranog lica i fizičkih karakteristika, vremena i lokacije, te sudjelovanja osobe u događaju i sl.”.

U članku 71. stoji da se prepoznavanje na temelju biometrijskih obilježja može provesti “radi pronalaska počinitelja kaznenog djela, radi pronalaska osobe za koju postoji osnovana sumnja da je pripremala kazneno djelo te radi pronalaska osobe za kojom se traga”. Iako je u novom dokumentu izbrisana “automatska obrada biometrijskih podataka” i iako je primjena videonadzora ograničena na počinitelje kaznenih djela, nevladine udruge upozoravaju da se neće moći znati je li riječ o zlouporabi, niti će bilo moguće učinkovito kontrolirati primjenu ovih ovlasti.

“Sada se navodi da se to primjenjuje kao posebna dokazna radnja, dakle uz eventualno dopuštenje suda. Međutim, MUP još uvijek nije dokazao zašto je potrebno uvesti takvo invazivno ovlaštenje”, rekao je Elek, prenosi asadria.com.

Moguće su i zabrane kretanja

Korištenje biometrijskog nadzora povezano je i s pravom na slobodno okupljanje koje je sada dodatno uređeno člankom 15. predloženog nacrta. Naime, ako Vlada ocijeni da nije moguće osigurati javni red i mir ili zaštititi zdravlje i živote ljudi, može narediti ministru da privremeno ograniči ili zabrani kretanje u određenim objektima i prostorima ili na javnim mjestima.

Ograničenja kretanja mogu dovesti do toga da građani, primjerice, izbjegavaju prosvjede na ulicama. “Ako bude okupljanja građana, možete prepoznati lica svih ljudi koji su na prosvjedu, prekrižiti ih s bazom podataka Agencije za gospodarske registre, a svi koji su bili (na prosvjedu) sljedeći dan će dobiti izvanrednu inspekciju ako su poduzetnici.“ primjer je Filip Milošević iz Zaklade Share.

Tome se pridodaje i bojazan da će se biometrijskim nadzorom moći utvrditi identitet zviždača, koji se mogu snimiti u razgovoru s novinarima, pa bi masovni nadzor mogao negativno utjecati na novinarske izvore, smatra Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Ulazak u prostorije bez naloga?!

Kontroverzne su i neke druge odredbe, poput one koja ovlaštenoj službenoj osobi dopušta ulazak u tuđi stan i druge prostorije bez sudskog naloga, što je u suprotnosti s člankom 40. Ustava koji kaže da nitko ne može ući u tuđi stan bez pismenog rješenja. sudska odluka.i prostor bez dopuštenja vlasnika. U MUP-u, pak, tvrde da je to pravo policijski službenik imao i prije prema Zakonu o kaznenom postupku.

“Nacrtom je precizirano da je jedna od osnova za upad osnovana sumnja da se priprema kazneno djelo, jer policija nije imala takve osnove za reakciju, posebno kada je riječ o nasilju u obitelji“, rekao je Bondžić.

Članovi radne skupine za izradu više zakona kazali su kako je potrebno razjasniti na koja se kaznena djela točno misli. Također, predložena rješenja potencijalno daju velike diskrecijske ovlasti ministru policije koji je politička figura i koji sada može tražiti razna izvješća, davati obvezujuće upute za postupanje, može razriješiti ravnatelja policije uz obrazloženje te kontrolirati Odjel unutarnje kontrole.

Za razliku od sadašnjeg Zakona o policiji, gdje je suradnja građana s policijom dobrovoljna, sada je ona obavezna “na zahtjev policijskog službenika”, što otvara mnoga pitanja o mogućem špijuniranju drugih osoba, te nejasno je smiju li građani i novinari objaviti identitet ovlaštene službene osobe koja krši zakon.

Druga strana

S druge strane, u MUP-u potrebu korištenja novih tehnologija obrazlažu time što će pridonijeti prevenciji kriminaliteta te većoj stopi otkrivanja i sankcioniranja kaznenih djela. Važnost donošenja novog zakona ogleda se i u tome što, kako kaže Milan Dimitrijević, načelnik Uprave za međunarodnu operativnu policijsku suradnju, Srbija mora donijeti pravni okvir za takve aktivnosti jer usko surađuje s Interpolom i Europolom. , koji koriste alate za prepoznavanje lica, kao i, kako kaže, 179 zemalja.

Softver se stoga uvelike koristi u borbi protiv terorizma i traženju nestalih, iako predstavnicima medija nije rečeno o kojem se softverskom rješenju radi niti koliko će koštati. Milica Bondžić, zamjenica tajnika MUP-a, izjavila je da će se tehnologija prepoznavanja lica koristiti samo za posebne dokazne radnje i uz odluku suda te da će ovim pravilima mogućnost zlouporabe biti svedena na minimum. Iz MUP-a su ranije naveli da sustav za prepoznavanje lica još nije u funkciji te da će javnost o tome biti pravovremeno obaviještena.

Zbog opetovanih nesuglasica, Ministarstvo unutarnjih poslova produžilo je raspravu o Nacrtu zakona do 22. siječnja 2023. Nakon javne rasprave, Nacrt se upućuje na mišljenje nadležnim državnim tijelima i Europskoj komisiji, bez čijeg pozitivnog mišljenja zakonodavac postupak se neće nastaviti.