Nedostaci u kibernetičkoj sigurnosti i dalje su veliki problem za gradove

Nedostaci u kibernetičkoj sigurnosti i dalje su veliki problem za gradove
Izvor: Shutterstock

Gradske vlasti još uvijek se bore s uvođenjem sigurnosnih promjena koje su potrebne za sigurnu primjenu novih tehnologija, upozorili su stručnjaci iz Svjetskog ekonomskog foruma i Deloittea na Svjetskom kongresu Smart City Expo u Barceloni prošlog tjedna.

Istraživanje koje su ove dvije organizacije provele o upravljanju pametnim gradom u 36 globalnih gradova, uključujući London, Milano, Toronto i Melbourne, pokazalo je da, iako različiti gradovi i institucije prihvaćaju nove modele suradnje kako bi unaprijedili svoje politike, potrebno je učiniti više kako bi se osigurala odgovarajuća sigurnosna infrastruktura.

Tijekom panel rasprave o stanju urbanog upravljanja, Jean Barroca, globalni voditelj digitalne modernizacije javnog sektora, Deloitte, rekao je: „Postoje ozbiljne praznine u gradovima svih veličina i zemljopisnih područja – 60 posto [36] gradova nema nekog kome je dodijeljena odgovornost za kibernetičku sigurnost.

Tvrtka nije otkrila kojem od 36 gradova nedostaje ova uloga, ali je upozorila da bi posljedice mogle biti dalekosežne.

Još nam nedostaju temeljne politike za implementaciju zdrave tehnologije, a ako se ti nedostaci ne riješe, dionici i građani mogu biti izloženi prijetnjama“, dodao je Barroca.

Moderator panela, Rushi Rama, voditelj pametnih gradova, Svjetski ekonomski forum, rekao je: „Ako pogledamo posebno kibernetičku sigurnost, ne možemo pretpostaviti da odmah znamo sve odgovore.

Upravljanje pametnim gradovima

Izvješće “Upravljanje pametnim gradovima: mjerila politike za etički i odgovoran razvoj pametnih gradova” daje mjerilo za gradove koji žele uspostaviti politike za etičko i odgovorno upravljanje svojim programima pametnih gradova i istražuje trenutne prakse koje se odnose na pet temeljnih politika: ICT pristupačnost, procjena utjecaja na privatnost, cyber odgovornost, digitalna infrastruktura i otvoreni podaci.

Rezultati su se temeljili na anketama i intervjuima sa stručnjacima za politiku i dužnosnicima gradskih vlasti iz 36 ‘pionirskih gradova’, a podaci i uvidi predstavljeni u izvješću potječu iz „procjene detaljnih elemenata politike, a ne iz pokazatelja visoke razine koji se često koriste u okviru zrelosti”.

Ostali ključni nalazi uključuju:

  • 41 posto anketiranih gradova ima uspostavljene politike za ugrađivanje osnovnih zahtjeva za pristupačnost u svoju ICT nabavu.
  • 25 posto gradova provodi procjenu utjecaja na privatnost kada implementiraju novu tehnologiju.
  • 40 posto gradova ima uvedenu politiku ‘kopaj jednom’ kako bi se osiguralo da se digitalna infrastruktura instalira tijekom iskopa ulica i građevinskih radova.
  • 15 posto integriralo je svoje portale otvorenih podataka u širu gradsku podatkovnu infrastrukturu, što je nužan korak ka tome da grad postane ‘otvorenim prema zadanim postavkama’.

Izvješće je dio Deloitteovog trenutnog rada sa Svjetskim gospodarskim forumom i Globalnim savezom gradova G20 koji nastoji usmjeravati gradove u upravljanju pametnom tehnologijom.

Nakon sporazuma G20 2019., osnovan je Globalni savez pametnih gradova G20 (G20 Global Smart Cities Alliance) kako bi pomogao gradovima da identificiraju i usvoje temeljne politike za tehnologije pametnih gradova.