Njemica tuži Google nakon što su procurili intimni videozapisi

NJEMICA TUŽILA GOOGLE ZBOG CURENJA INTIMNIH VIDEOZAPISA: Nakon što su neovlašteno objavljene njezine intimne fotografije i videozapisi, sadržaji se i dalje pojavljuju u rezultatima pretraživanja, unatoč brojnim zahtjevima za uklanjanje. Ovaj slučaj otvara ozbiljna pitanja…

U slučaju koji zakonodavne i tehnološke granice gura u nepoznato, njemačka žrtva povlači američki div Google pred sud. Nakon što su neovlašteno objavljene njezine intimne fotografije i videozapisi, sadržaji se i dalje pojavljuju u rezultatima pretraživanja, unatoč brojnim zahtjevima za uklanjanje.

Ovaj slučaj otvara ozbiljna pitanja — tko je odgovoran, dokle seže moć tehnologije i što će se promijeniti za budućnost digitalne privatnosti.

Propast privatnosti jednim klikom

Kad je žena upisala svoje ime u pretraživač, suočila se s noćnom morom — njezine privatne fotografije i videozapisi kružili su internetom. Ti materijali, ukradeni nakon hakerskog napada na privatni oblak, završili su na pornografskim stranicama, a u rezultatima pretraživanja Googlea prikazivali su se zajedno s njezinim osobnim podacima i fotografijom identifikacijskog dokumenta.

Iako je podnijela na tisuće zahtjeva za uklanjanje tih rezultata, isti sadržaj se vraćao, preseljen na druge portale ili ponovno učitan na iste stranice. Za žrtvu, to znači kontinuiranu sekundarnu viktimizaciju.

Između pratitelja i nasilnika: uloga HateAid

U ovoj borbi nije ostala sama. Organizacija HateAid, poznata po pružanju potpore žrtvama digitalnog nasilja, stala je iza njezine pravne bitke. U suradnji s odvjetničkom tvrtkom Preu Bohlig, pokrenuli su tužbu protiv Googlea u Irskoj. Do sada je evidentirano oko dvije tisuće rezultata pretraživanja koji sadržavaju njezine ukradene intimne materijale.

Stručnjaci HateAida ističu da je riječ o sistemskom problemu, jer pretraživači ne samo da omogućuju pristup ovakvom sadržaju nego ga i šire, održavajući ga dostupnim čak i nakon što je prijavljen i uklonjen s pojedinih lokacija.

Je li Google zakoniti službenik ili promicatelj patnje?

Voditeljica pravnog odjela HateAida, Franziska Benning, tvrdi da Google mora preuzeti jasniju odgovornost. Ako se kompanija svjesno oglušuje na zahtjeve za uklanjanjem sadržaja i dopušta njegovo ponovno pojavljivanje, onda, kako kaže, „zarađuje na patnji žrtava“.

Slučaj u kojem se našla ova žena nije izoliran — on reflektira širi problem u kojem digitalne platforme nerijetko uspijevaju izbjeći pravnu odgovornost, dok posljedice ostaju isključivo na plećima žrtava.

Sigurnosni aspekt: kako se štititi u digitalnom dobu

Ovaj slučaj otvara i ozbiljnu raspravu o kibernetičkoj sigurnosti. Pohranjivanje privatnih fotografija i videozapisa na digitalnim platformama, pa makar one bile šifrirane ili zaštićene lozinkom, nosi rizike. Hakerski napadi na privatne račune, prodaja osobnih podataka i curenje informacija iz kompromitiranih baza sve su češća pojava.

Stručnjaci naglašavaju važnost višeslojne zaštite: korištenje dvofaktorske autentifikacije, izbjegavanje ponavljanja lozinki i pravovremeno ažuriranje softvera. Ipak, i najoprezniji korisnici mogu postati mete, što dodatno naglašava odgovornost tehnoloških giganata.

Deepfake kao nova prijetnja

Uz hakirane sadržaje, u posljednjih nekoliko godina pojavio se i novi oblik digitalnog nasilja — deepfake. Riječ je o tehnologiji koja pomoću umjetne inteligencije stvara uvjerljive lažne videozapise, u kojima se lice žrtve montira na tuđe tijelo, često u pornografske svrhe. Problem je dvostruk: takve snimke izuzetno je teško prepoznati kao lažne, a njihovo širenje gotovo je nemoguće zaustaviti jednom kada uđu u online cirkulaciju.

Za razliku od hakiranih fotografija, kod deepfake sadržaja ne postoji originalni materijal koji se može ukloniti — što otvara sasvim novu pravnu i etičku dimenziju zaštite privatnosti. Stručnjaci upozoravaju da bi upravo deepfake mogao postati dominantni alat digitalnog zlostavljanja u nadolazećim godinama.

Može li presuda promijeniti pravila interneta?

Ishod ove tužbe mogao bi postaviti pravni presedan koji bi definirao kako se pretraživači odnose prema osjetljivim i nezakonito objavljenim podacima. Ako sud stane na stranu žrtve, moglo bi se otvoriti novo poglavlje u kojem tehnološke kompanije više neće moći pasivno promatrati, već će imati obvezu aktivno sprječavati ponovno pojavljivanje nezakonitih sadržaja.

To bi moglo značiti da će algoritmi ubuduće morati ne samo indeksirati internet, nego i prepoznavati i blokirati materijale koji ozbiljno narušavaju nečija ljudska prava.

Ono što je počelo kao osobna tragedija, postaje globalno pitanje. Slučaj jedne žene u Njemačkoj možda će odrediti budućnost privatnosti milijuna ljudi diljem svijeta.