Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024. pokazuje bolju percepciju neovisnosti pravosuđa
Europska komisija danas je objavila dvanaesto izdanje Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u
Riječ je o godišnjem pregledu s usporednim podacima o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti pravosudnih sustava država članica EU-a. U usporedbi s prošlom godinom poboljšala se percepcija javnosti o neovisnosti pravosuđa, među ostalim i u zemljama koje su se suočile sa sistemskim problemima.
Ovogodišnji pregled stanja sadržava nove podatke o pristupačnosti pravosuđa, primjerice o dostupnosti pravosudnih zanimanja za osobe s invaliditetom, dostupnosti pravosuđa potrošačima u pogledu podnošenja predstavničkih tužbi kojima se štite njihovi kolektivni interesi, plaćama sudskog i državnoodvjetničkog osoblja te o ulozi i ovlastima javnih bilježnika u ostavinskim postupcima.
Pregled za 2024. prvi put uključuje i konkretne nove podatke o neovisnosti pravosuđa, npr. o imenovanju predsjednika sudova, nacionalnim okvirima za imovinske kartice i razrješenju glavnih državnih odvjetnika.
Glavni zaključci Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024.
- Poboljšana je percepcija neovisnosti pravosuđa, među ostalim u zemljama koje su se suočile sa sistemskim problemima: Istraživanje Eurobarometra pokazuje da se od 2016. u široj javnosti percepcija neovisnosti pravosuđa poboljšala ili je ostala ista u 19 država članica. U usporedbi s prošlom godinom percepcija neovisnosti u široj javnosti poboljšala se ili je ostala ista u 17 država članica. U dvije države članice razina percepcije neovisnosti i dalje je posebno niska. Drugo istraživanje Eurobarometra provedeno među poduzećima pokazuje da se u 19 država članica percepcija neovisnosti poboljšala ili je ostala ista u usporedbi s 2016. U usporedbi s prošlom godinom percepcija neovisnosti među poduzećima poboljšala se ili je ostala ista u 18 država članica. Percepcija neovisnosti pravosuđa poboljšala se i u zemljama koje su se suočile sa sistemskim problemima za neovisnost pravosuđa, i to i u široj javnosti i među poduzećima.
- Uvid u postupke imenovanja državnih odvjetnika i razrješenja glavnog državnog odvjetnika: U 14 država članica državne odvjetnike imenuju neovisna državnoodvjetnička vijeća ili državno odvjetništvo. Izvršne ovlasti (ministra pravosuđa, vlade ili šefa države) za imenovanje državnih odvjetnika podliježu sudskom preispitivanju u skoro svih 12 država članica u kojima se državni odvjetnici imenuju na taj način. U gotovo svih 12 država članica također je obvezno navesti razloge za odbijanje kandidata za državnog odvjetnika. Dvadeset država članica izvršnoj vlasti ili parlamentu daje ovlast razrješenja glavnog državnog odvjetnika (u pet država članica na prijedlog sudbenog vijeća). Šest država članica daje tu ovlast sudbenom vijeću. U 16 država članica odluka se može preispitati.
- Aktualni potencijal za veću digitalizaciju pravosudnih sustava: Samo šest država članica ima postupovna pravila koja u svim građanskim, trgovačkim, upravnim i kaznenim predmetima dopuštaju prihvaćanje dokaza samo u digitalnom obliku. U 26 država članica to je moguće samo u nekim slučajevima ili u nekim područjima prava. Nadalje, rezultati ovogodišnjeg pregleda pokazuju da se može poboljšati dostupnost pokretanja postupka ili spora preko interneta. Devet država članica to dopušta samo u nekim situacijama ili uopće ne dopušta.
- Većina država članica ima posebne aranžmane za potporu zapošljavanju osoba s invaliditetom kao pravosudnih djelatnika. U 20 država članica postoje barem neki takvi posebni aranžmani za osobe s invaliditetom.
- Različite vrste posebnih aranžmana za postupke prilagođene djeci u kojima su djeca uključena kao žrtve ili osumnjičenici ili okrivljenici: U 26 država članica informacije o pravima žrtve ili osumnjičenika i postupcima pružaju se na način prilagođen djeci, a u 18 država članica kazneni postupci koji uključuju djecu smatraju se hitnima.
Sljedeći koraci
Informacije iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u pridonose praćenju koje se provodi u okviru europskog semestra i godišnjeg ciklusa vladavine prava, a zaključci će se uključiti u Izvješće Komisije o vladavini prava za 2024.
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024. dodatno je razrađen kako bi se odgovorilo na potrebu za dodatnim usporednim informacijama (npr. novi podaci o plaćama sudskog i državnoodvjetničkog osoblja te o postupcima razrješenja državnih odvjetnika) utvrđenu tijekom pripreme Izvješća o vladavini prava za 2023. Podaci iz Pregleda stanja upotrebljavaju se i za praćenje nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
Kontekst
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, pokrenut 2013., jedan je od instrumenata za vladavinu prava u EU-u koji Komisija koristi za praćenje pravosudnih reformi u državama članicama. U njemu se ponajviše razmatraju tri glavna elementa funkcionalnog pravosudnog sustava:
- učinkovitost: pokazatelji trajanja postupaka, stope rješavanja predmeta i broja neriješenih predmeta
- kvaliteta: pokazatelji dostupnosti (npr. pravna pomoć i sudske pristojbe), osposobljavanja, proračuna i plaća sudaca i državnih odvjetnika, ljudskih resursa i digitalizacije
- neovisnost: pokazatelji percepcije neovisnosti pravosuđa u javnosti i među poduzećima te zaštitnih mjera koje se odnose na suce i funkcioniranje nacionalnih državnih odvjetništava.
Kao i prethodnih godina, u izdanju za 2024. prikazani su podaci iz dva istraživanja Eurobarometra o tome kako javnost i poduzeća percipiraju neovisnost pravosuđa u svakoj državi članici.
Zaključci Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024. uključeni su u ocjenu pojedinih država članica u okviru europskog semestra 2024. te u evaluaciju provedbe planova država članica za oporavak i otpornost.
U godišnjoj strategiji održivog rasta za 2024. (u kojoj su navedene strateške smjernice za ublažavanje negativnih posljedica energetskih šokova te poticanje održivog rasta i povećanje otpornosti EU-a) ponovno se naglašava povezanost učinkovitih pravosudnih sustava i gospodarstva u interesu građana država članica. Potpuno neovisni pravosudni sustavi koji dobro funkcioniraju pozitivno utječu na odluke o ulaganjima i spremnost svih dionika na pokretanje projekata ulaganja.
EU u okviru programa Pravosuđe za razdoblje 2021. – 2027. stavlja na raspolaganje više od 305 milijuna eura za daljnji razvoj europskog područja pravosuđa. To će pridonijeti i poboljšanju učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava te jačanju vladavine prava, demokracije i zaštite temeljnih prava, među ostalim omogućivanjem učinkovitog pristupa pravosuđu građanima i poduzećima.
Program financira aktivnosti koje obuhvaćaju osposobljavanje sudaca i drugih pravnih stručnjaka, uzajamno učenje, pravosudnu suradnju i informiranje.
Više informacija
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024.
Informativni članak o Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2024. – pregled kvantitativnih podataka
Pitanja i odgovori
Flash Eurobarometar FL540: Percepcija neovisnosti nacionalnih pravosudnih sustava u EU-u u javnosti
Izvješće o vladavini prava za 2024.
Informativni članak o instrumentima za vladavinu prava u EU-u
Internetske stranice Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u
Věra Jourová, potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost
“Najnoviji Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pokazuje da naš rad na jačanju neovisnosti pravosuđa u cijelomj Uniji daje rezultate. Isticanjem najvažnijih područja za poboljšanje i hvaljenjem napretka nastojimo potaknuti povjerenje u naše pravne institucije i zajamčiti neovisnost i dostupnost pravosuđa za sve. Posljednjih dvanaest godina Pregled stanja pokazao se pouzdanim instrumentom za praćenje napretka i utvrđivanje područja u kojima su u državama članicama moguća poboljšanja. Uvelike nam je pomogao u kontinuiranom radu na zaštiti vladavine prava i podupiranju prava građana i poduzeća.”
