Sigurnost u obrazovnim institucijama

Sigurnost u obrazovnim ustanovama jedna je od tema koja je obilježila 2023. godinu u pojedinim zemljama regije. Ona je ključni segment cjelokupnog obrazovnog sustava kojem pažnju posvećuju kako direktori i upravni odbori ustanova tako i sve nadležne institucije: ministarstva obrazovanja, socijalnih pitanja i unutrašnjih poslova. No, što je potrebno da bi sigurnost u školama i na fakultetima danas bila na zadovoljavajućem nivou?

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

Tema sigurnosti u obrazovnim institucijama u posljednje je vrijeme posebno dobila na značaju nakon tragedije u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar”, kada je učenik iz vatrenog oružja nasumično ubio osam školskih kolega i zaštitara. A samo mjesec dana poslije toga u Osnovnoj školi “Lukavac Grad” u istoimenom gradu u Bosni i Hercegovini učenik naoružan pištoljem ušetao se u školu i teško ranio svog nastavnika engleskog jezika.

Ova dva događaja, koja su se desila u mjesec dana – prvi 3. svibnja, a drugi 14. lipnja – iako međusobno nepovezana, ali gotovo identična po načinu izvršenja i ugrožavanja ljudskih života, ponovo su u žižu znanstvenih, stručnih i javnih rasprava vratili temu sigurnosti u obrazovnim ustanovama. O općoj sigurnosti nikada nije dovoljno govoriti. Analizirati pojave, donositi najbolje odluke, planove i sigurnosna rješenja je stalni multidisciplinarni proces koji treba rezultirati stvaranjem normalnog, mirnog i prirodnog ambijenta za život.

Prijetnja poput vala

U javnom prostoru pojavile su se mnoge teorije i prijedlozi rješenja poput “pojačanog” odgojno-obrazovnog rada ili represivnog djelovanja i uvođenja sigurnosnih sustava u škole. Kako su se slučajevi iz Srbije i BiH povezivali sa sličnim fenomenima koji se, nažalost, vrlo često događaju u Sjedinjenim Američkim Državama, teorije su otišle toliko daleko da neki analitičari vjeruju da je riječ o fenomenu ili valu koji se polako prelijeva drugima kraj zemlje, pa je i nama došlo.

Bilo kako bilo, putevi do sigurnog okruženja u obrazovnim ustanovama su svugdje u svijetu slični. Balkanske zemlje stoga mogu koristiti stečena iskustva i već razvijene načine suočavanja s rizicima iz drugih zemalja. Svi se slažu u jednom – najbolja je prevencija. No, da bi se postigao željeni cilj, prevenciju u vidu odgojno-obrazovnog rada, kontinuiranu edukaciju mladih i upozoravanje na sve oblike nasilja potrebno je kombinirati sa suvremenim tehničkim dostignućima u zaštiti ljudi i imovine.

Video nadzor na prvom mjestu

Kao dobro tehničko sigurnosno rješenje u školama mnogi navode ugradnju sustava videonadzora koji je postao konvencionalno rješenje. Viktor Stamenković, stručnjak za videonadzor i voditelj prodaje i marketinga tvrtke Eurovik iz Beograda, kaže da nadzorne kamere mogu poboljšati sigurnost učenika i nastavnog osoblja u školama, a mnoge incidente svesti na minimum.

„Kamere omogućuju nadzor školskih prostorija u stvarnom vremenu i mogu pomoći u odvraćanju od ometajućeg i nasilnog ponašanja jer su učenici i osoblje svjesni da se njihovi postupci snimaju, osiguravajući da svi slijede pravila i propise. Osim toga, u slučaju nužde, nadzorne kamere mogu pružiti vrijedne informacije onima koji prvi reagiraju, omogućujući im da brzo procijene situaciju i reagiraju na odgovarajući način. Naravno, snimke videonadzornih kamera mogu poslužiti kao vrijedan dokaz koji olakšava istragu incidenata i pomaže vlastima da brzo identificiraju osumnjičene”, kaže.

Stamenković ističe da videonadzor, ako se želi postići puni učinak, mora imati zadovoljavajuće tehničke karakteristike, a to su prije svega kamere visoke rezolucije, najmanje 1080p ili veće. “Kamere s 4K rezolucijom mogu pružiti vrlo detaljne slike, što je korisno ako trebate identificirati lice ili registarske pločice vozila. Također je važno da kamere imaju infracrvene (IR) diode za noćno snimanje, a tu su i kamere sa širokim kutom gledanja koje mogu pokriti veće površine, što je posebno korisno za nadzor dvorišta, igrališta ili većih hodnika. Vrlo je važno i to što postoje pokretne i zumirajuće kamere (PTZ) koje korisnicima omogućuju pomicanje, naginjanje i zumiranje kamere kako bi se što bolje fokusirali na određeno područje ili događaj”, naglašava Stamenković.

Bitni su sustavi videonadzora koji omogućuju udaljeni pristup i kontrolu putem internetske veze, što je važno za školsko osoblje ili sigurnosne službe.

Sustavi proaktivne zaštite

Stamenković ističe da je vrlo korisna i integracija videonadzora s alarmnim sustavima koji omogućuju automatsko slanje upozorenja ili aktivaciju sirena u slučaju provale ili drugih sigurnosnih problema. “Moderni sustavi nude prepoznavanje lica, detekciju pokreta ili čak analizu ponašanja, što može pomoći u proaktivnoj reakciji na potencijalne incidente”, zaključuje Stamenković. No, iako se razina tehničke zaštite u školama, ali i općenito u zgradama i na otvorenim prostorima poistovjećuje s postavljanjem videonadzora, dostupna su mnoga druga sigurnosna rješenja.

Tu su, primjerice, moderni sustavi kontrole pristupa, kao i sofisticirana rješenja poput sustava za detekciju pucnjave. Videoanalitika je značajno napredovala s umjetnom inteligencijom, a njezina uporaba može pomoći nadležnim državnim službama da prijeđu s reaktivnog na proaktivni pristup. Otkrivanje oružja i započinjanje napada korisne su funkcije u školskom okruženju.

Postavljanje virtualnog sustava zaštite perimetra ključno je za škole koje nemaju fizičku zaštitu perimetra. Kad god je to moguće, razmislite o ograđivanju sustavima zaštite perimetra dopunjenim nadzornim kamerama. Menadžeri za sigurnost u SAD-u preporučuju voditeljima obrazovanja da instaliraju sustave za hitne obavijesti, koji u hitnim situacijama školama omogućuju brzu komunikaciju s osobljem, učenicima i onima koji prvi reagiraju kada dođe do incidenta. Učinkovit sustav hitnih obavijesti omogućuje brzo i pouzdano slanje poruka za sprječavanje i upravljanje kriznim situacijama.

Sustav hitnog upozorenja važan je dio školske sigurnosti, ne samo u slučaju aktivnog napadača, već iu nizu drugih scenarija. Škole mogu koristiti ovaj sustav za obavještavanje učenika o vremenskim promjenama, hitnim slučajevima, pa čak i automatizirati školska zvona.

Edukacija osoblja i studenata

Kontinuirano usavršavanje djelatnika, učenika i studenata također je jedan od pravih odgovora za pripremu za krizne situacije. Svi u lancu morali bi proći obuku s osobljem hitnih službi i naučiti što učiniti tijekom sigurnosnog incidenta. Poput protupožarnih vježbi, te bi redovite prakse pomogle u donošenju brzih odluka i djelovanju u skladu s tim. Potrebno je redovito provjeravati i ažurirati sigurnosne planove te organizirati vježbe u skladu s njima.

Upravo je to sljedeći korak u cilju povećanja sigurnosti učenika i nastavnika, koji će učiniti Milan Krstić, ravnatelj Osnovne škole “Pavle Savić” na Zvezdari u Beogradu. „Nedavno smo na sjednici Vijeća roditelja dogovorili da se u godišnji plan rada uvrste obvezne planirane vježbe evakuacije u slučaju bilo kakvih sigurnosnih rizika. Ove godine ćemo raditi vježbe evakuacije. Osim toga, moramo poboljšati sustav protupožarne zaštite, imamo sve projekte i propise, ali nam treba dodatni broj vatrogasnih aparata. Postavili smo elektronički alarmni sustav, ali ga moramo modernizirati, a sve u cilju povećanja razine sigurnosti djece u školi”, rekao je Krstić.

Fizička zaštita znači puno

Naglašava da sve škole u Srbiji imaju video nadzor, a škola na Zvezdari ima 16 kamera i smatraju da to nije dovoljno. „Planiramo unaprijediti cijeli sustav s još više kamera. Pokrivaju samo dio našeg dvorišta koje je ogromno, a imamo i dio sportskog kompleksa. Što se tiče sigurnosti, obnovili smo kompletnu elektroinstalaciju. A osim tehničkog imamo i fizičko osiguranje na temelju odluke Vijeća roditelja škole. Puno nam znači fizička zaštita, kao i kada se policajac pojavi u školskom dvorištu. No, uz sve nabrojano, smatram da je najbolja zaštita od nasilja i drugih negativnih pojava prevencija kroz edukaciju”, kaže Krstić.

Kako nam je rečeno u Ministarstvu prosvjete Srbije, obrazovni sustav u toj zemlji potpuno je decentraliziran, pa su u skladu s tim načelom, zakonima i drugim propisima ravnatelj i druga tijela upravljanja školama odgovorni za zakonitost njezina rada. raditi.

„Rad škole reguliran je zakonima iz područja odgoja i obrazovanja, no rad ustanove reguliran je i propisima iz drugih područja, kao što su zaštita na radu, sanitarno-sigurnosni i drugi propisi. Dužnost je ravnatelja i tijela upravljanja školama osigurati poštivanje zakonskih postupaka u radu i primjenu zakona u tim područjima. Sukladno tome, škole, uz suglasnost i suglasnost s Vijećem roditelja, mogu uspostaviti sustav fizičko-tehničkog osiguranja, odlučiti o postavljanju videonadzora i slično. Osim toga, škole u Srbiji imaju takozvane školske policajce, organiziraju dežurstva u školi i školskom dvorištu za vrijeme nastave i slično”, navode iz Ministarstva prosvjete.

Različito zakonodavstvo

S druge strane, u Bosni i Hercegovini je obrazovni sustav složeniji, tako da su u Federaciji BiH za obrazovanje nadležna kantonalna ministarstva, au entitetu Republika Srpska entitetsko ministarstvo. Tako je, nakon pucnjave i ranjavanja učiteljice u školi Lukavac, s ciljem povećanja sigurnosti učenika, nastavnika i osoblja u ustanovama, Vlada Tuzlanskog kantona donijela opsežnu Uredbu o osiguranju i provođenju odgovarajućih tehničkih i fizičkih zaštite u osnovnim i srednjim školama. Ovim dokumentom propisan je nivo i sadržaj tehničke i fizičke zaštite u osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona, kao i obaveza provođenja odgovarajućeg postupka javne nabave.

Pravilnik definira da tehnička zaštita uključuje: videonadzor, protuprovalnu i protunapadnu zaštitu, a radi postizanja većeg stupnja sigurnosti i sigurnog okruženja škola može sklopiti ugovor s ovlaštenom službom za zaštitu osoba. te imovine o obavljanju poslova tehničke i fizičke zaštite. Tjelesna zaštita bi se provodila za vrijeme organizacije nastave, odnosno 15 minuta prije početka i do završetka nastave, odnosno za vrijeme boravka učenika i djelatnika u školi.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović rekao je da će Vlada izdvojiti novac za nabavku sistema, a da će škole pojedinačno provoditi tenderske procedure za nabavku i ugradnju opreme. Naglasio je kako će se donošenjem Uredbe značajno povećati sigurnost učenika i zaposlenika u školama, kao i zaštita školske imovine.

Programi prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja

S druge strane, u Kantonu Sarajevo, primjerice, nakon ovogodišnjih nemilih događaja i u sklopu priprema za školsku 2023./2024. godine odlučili su se za drugačiji pristup. Naime, izradili su programe prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja i zaštite učenika, pri čemu se mnogo više pažnje posvetilo edukaciji i prevenciji nego fizičkoj ili sofisticiranijoj tehničkoj zaštiti, s obzirom da većina škola ima postavljene kamere za videonadzor.

Ministarstvo obrazovanja KS osmislilo je set od 32 aktivnosti koje će biti organizirane za sve učenike u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. grada, koji je izradio Zavod za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja. Budući da se uglavnom radi o edukaciji i preventivnom djelovanju, potrebno je napomenuti da se programi prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja i zaštite učenika odnose na organiziranje škola skijanja, plivanja, škola planinarenja, posjeta kazalištu, organiziranje škola skijanja, škola plivanja, škola planinarenja, posjete kazalištu, te organiziranje škola skijanja. studijske posjete srednjoškolaca širom Bosne i Hercegovine, razvoj empatije, učenje o važnosti pomaganja i hrabrosti, učenje o prvoj pomoći i dr.

Primjer pozitivne prakse

Imajući u vidu raštrkanost sistema obrazovanja u Bosni i Hercegovini, primjer pozitivne prakse povećanja sigurnosti učenika u školskim prostorijama dolazi nam iz Zeničko-dobojskog kantona, odnosno Osnovne škole „Ban Kulin“ u Visokom. Ravnateljica te ustanove Azra Žolja kazala nam je da interdisciplinarno pristupaju sigurnosti učenika i osoblja unutar škole i u dvorištu.

„Mi smo vjerojatno prva škola u Visokom, a među prvima u Zeničko-dobojskom kantonu, koja je postavila sistem video nadzora. Nedavno smo uveli potpuno nove tehnologije s velikim brojem kamera, tako da su studenti uvijek pod kontrolom. Videonadzor je jako bitan, ali je još važnija preventiva u vidu timske organizacije i podjele zadataka. Uveli smo pojačana dežurstva nastavnika, učenika i stručnih djelatnika, te je stroga kontrola izlaska učenika, učenici ne smiju napuštati školu dok se roditelj ne pozove i ne da dozvolu. Imamo niz pravila ponašanja, gdje svatko ima svoje obveze od tehničkog osoblja, preko članova Uprave do dežurnih nastavnika. Imamo službene formulare u koje sve evidentiramo“, rekao je ravnatelj Žolja.

Sigurnosni sustavi razvijaju osjećaj zaštićenosti

Ravnateljica OŠ “Kulin ban” u Visoči preporučuje ostalima koji to već nisu učinili da postave videonadzor jer je, kako ističe, puno lakše pratiti kretanje učenika, a događaj se može i reprizirati ako nešto dogodi, u što učitelji nisu sigurni. u nekom trenutku ili dijelu škole dogodilo.

“Važno je napomenuti da im kamere ne stvaraju problem niti opterećenje, ali se osjećaju sigurnije. Što se tiče ostalih vrsta tehničke zaštite, možda je u većim gradovima potrebna, ali u manjim sredinama kao što je naša, mislim da je bolje raditi na prevenciji. “Učenik mora znati da ne smije donositi nešto što nije primjereno, ali ne zato što će biti kažnjen, već zbog razvijene svijesti da u školu ne smije donositi predmet koji bi drugoga mogao povrijediti”, kaže ona. Spomenula je poseban program socijalizacije, koji se posljednjih godina provodi u suradnji s Policijskom upravom Visoko.

Proračunska sredstva su velika prepreka

Azra Žolja također ističe da je škola u potpunosti realizirala program edukacije: „Imali smo nastavu gdje su naši pedagozi i predstavnici policije provodili određene programe i edukacije, na različite teme. To je nešto po čemu smo poznati i stvarno nam je pomoglo da budemo uspješniji.”

Brojne projekte ugradnje tehničke zaštite u školama Unsko-sanskog kantona realizirala je Agencija „Bakrač Security“ iz Bihaća koja pruža usluge fizičke i tehničke zaštite objekata, imovine i osoba. Kako su nam rekli, do sada su realizirali nekoliko projekata i imaju pozitivna iskustva s obrazovnim ustanovama svih razina, od predškolskih vrtića do osnovnih i srednjih škola te visokoškolskih ustanova.

Međutim, ističu da veliku prepreku u ostvarivanju suradnje agencija i institucija čine proračunska sredstva za financiranje ugradnje, redovnog održavanja i popravka sustava tehničke zaštite. Vrlo često se događa da zbog duljeg korištenja takvih sustava dolazi do njihove tehnološke zastarjelosti, postaju manje učinkoviti i funkcionalni, a zbog nedostatka sredstava ne mogu ih obnoviti, bilo u cijelosti bilo djelomično.

AI video analitika je profesionalna preporuka

No, kada je u pitanju zaštita obrazovnih ustanova, Agencija “Bakrač Security” preporuča ugradnju sustava videonadzora nove generacije koji podržava i AI videoanalitiku.

„Tu su alarmni sustavi sa senzorima pokreta, senzori loma stakla, eventualno senzori vlage i vode, a važni su i sustavi kontrole pristupa i vatrodojave. Tu su i tehnička rješenja za sve obrazovne ustanove u smislu ručnih detektora metala, detektora metala na vratima, rendgena za kontrolu studentskih torbi… Svi sustavi tehničke zaštite povećavaju sigurnost u svakom smislu te riječi, odnosno učenika. , učitelje, ostalo osoblje u ustanovama, materijalna dobra i infrastrukturu, ali ne u potpunosti“, kazao je Malkoč. No, osim sustava tehničke zaštite potrebna je i fizička zaštita angažiranjem zaštitara ili na drugi način (dežurni učenik, dežurni nastavnik i sl.).

Interdisciplinarni pristup svim segmentima društva

Direktorica Agencije “Bakrač Security” Selma Malkoč smatra da svi akteri u oblasti sigurnosti škola moraju shvatiti da nikakva tehnologija, kao ni pojedinačne intervencije, ne mogu u potpunosti garantirati sigurnost škole.

„Primjenu tehnoloških sredstava uvijek treba planirati samo kao segment šireg plana. Cjelokupni plan sigurnosti škole zahtijeva sudjelovanje svih zainteresiranih strana: djelatnika škole, roditelja, učenika, ali i lokalne zajednice, općinske/gradske uprave, policije, vatrogasne službe, zdravstvenih ustanova“, zaključio je Malkoč.

Kao što smo već rekli, područje sigurnosti općenito, pa iu obrazovanju i odgojno-obrazovnim ustanovama, vrlo je složen fenomen koji zahtijeva interdisciplinarni pristup svih segmenata društva. U tom smislu možemo zaključiti da zaštita škola zahtijeva zajedničke napore koji uključuju planiranje, pripremu, provedbu i održavanje.

Bez novca nema sigurnosnog sustava. Sve počinje, kako su spomenuli neki od sugovornika, planiranjem, a potom i izdvajanjem odgovarajućih financijskih sredstava za sigurnosne projekte. Povezivanje šire zajednice i roditelja važno je za stvaranje proaktivnog sigurnosnog ekosustava, koji kontinuirano promiče sigurnost osoblja i učenika. Tome treba dodati i aspekt tehničke zaštite koji u kombinaciji sa cjelokupnim odgojno-obrazovnim radom može dati rezultate i učiniti okruženje u školskim ustanovama sigurnijim.

Izvor: asadria.com