Stockholm najotporniji na klimatske ekstreme u Europi, Zagreb među prvih deset
ZAGREB NA VISOKOM ŠESTOM MJESTU EUROPSKIH GRADOVA NAJOTPORNIJIH NA KLIMATSKE EKSTREME: Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, a novi podaci o otpornosti gradova pokazuju da se s klimatskim pritiscima zasad najbolje nose sjeverne i istočnoeuropske prijestolnice.
Prema ljestvici COOLCITY indeksa koju prenosi Euronews, prvo mjesto među europskim glavnim gradovima zauzeo je Stockholm, dok se Zagreb našao na visokom šestom mjestu.
Sjever i istok Europe bolje pripremljeni za toplinu, poplave i sušu
COOLCITY Index procjenjuje koliko su urbane sredine fizički sposobne ublažiti posljedice klimatskih ekstrema, osobito vrućine, poplava i suše. Indeks koristi satelitske i zračne podatke te umjetnu inteligenciju, a gradove ocjenjuje od 0 do 10 kroz pet područja: propusnost tla, stanje vegetacije, bioraznolikost, vodne uvjete i toplinske uvjete. Službena stranica projekta opisuje ga kao besplatnu ljestvicu 10.000 gradova Europske unije temeljenu na integriranom indeksu i pet pokazatelja prilagodbenih izazova.
Na vrhu ljestvice europskih prijestolnica je Stockholm s ocjenom 6,7
Slijede Vilnius s 6,4, Riga s 6,3, Tallinn s 5,9 te Helsinki i Zagreb s po 5,8 bodova. U prvih deset još su Bratislava i Varšava s 5,7, Berlin s 5,6 te Prag s 5,5 bodova. To znači da su Pariz, Madrid, Lisabon i druge velike zapadnoeuropske prijestolnice ostale izvan vrha, dok je Berlin ipak ušao među deset najboljih.
Važnost takvih pokazatelja dodatno naglašava najnovije izvješće European State of the Climate 2025, koje su pripremili Copernicus Climate Change Service i Svjetska meteorološka organizacija. U njemu se navodi da je 2025. najmanje 95 posto Europe imalo iznadprosječne godišnje temperature, a Europska komisija ističe da se Europa potvrđuje kao najbrže zagrijavajući kontinent na Zemlji.
Zašto je Stockholm ispred ostalih prijestolnica?
Stockholm se posebno istaknuo po propusnosti tla, gdje je dobio 8,4 od 10 bodova. To znači da kišnica u znatnoj mjeri može prodrijeti u tlo umjesto da opterećuje odvodnju i povećava rizik od bujičnih poplava. Grad je profitirao i od geografskog položaja, velikih zelenih površina, šuma, prirodnih rezervata i vodenih površina, ali i od dugogodišnjih ulaganja u urbano zelenilo.
Prema Euronewsovu prikazu podataka, švedska prijestolnica dobro stoji i u drugim kategorijama: stanje vegetacije ocijenjeno je sa 6,2, toplinski uvjeti sa 6,7, vodni uvjeti sa 6,4, a bioraznolikost s 5,6 bodova. U praksi, to znači da kombinacija drveća, zelenih površina, propusnog tla i vodenih tokova pomaže gradu da ublaži učinke urbanih toplinskih otoka i jačih oborina.
Cilj projekta je gradovima i javnosti dati alate za praćenje i odlučivanje u upravljanju plavo-zelenom infrastrukturom
Europski LIFE program, u okviru projekta LIFECOOLCITY, naglašava da su nepropusne površine, pogoršanje vodnih uvjeta, pad kvalitete vegetacije i rast površinskih temperatura ključni problemi koji ograničavaju sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama. Cilj projekta je gradovima i javnosti dati alate za praćenje i odlučivanje u upravljanju plavo-zelenom infrastrukturom, odnosno zelenim i vodenim površinama koje ublažavaju klimatske rizike.
Za Zagreb je šesto mjesto važan signal da grad, u europskom kontekstu, još uvijek ima relativno snažan prirodni i prostorni potencijal za prilagodbu. No sama pozicija na ljestvici ne znači da su rizici riješeni. Klimatski pritisci u Europi rastu, a Europska komisija upozorava da su smanjenje emisija, jačanje otpornosti na klimatske utjecaje i brža energetska tranzicija sada hitni prioriteti.
