12 trendova koji oblikuju ljudski život u gradovima

Definirali smo 12 trendova koji oblikuju ljudski život, a posebno u gradovima

Godine 2020. i 2021. bile su kritične za gradove i zajednice. Pandemija je utjecala na srž našeg urbanog života, a lokalne vlasti morale su brzo reagirati kako bi zaštitile živote ljudi i istovremeno tražile najbolje pristupe za rješavanje dugoročnih učinaka COVID-19.

Na sjecištu oba ova izazova ističe se jedna tema: važnost da se gradovi postanu ljudskiji i njegovanje snažnog osjećaja povezanosti, rasvjetljavanje onoga do čega bi gradovi trebali najviše držati – ljudi.

Ovo je moto ove studije i temeljna ideja u 12 trendova koje predstavljamo. Istraživači, praktičari, kreatori politika i gradski čelnici samo su neki od ljudi koje su intervjuirani u ovom istraživanju, a njihovi su uvidi pomogli identificirati 12 trendova koje gradovi, koristeći tehnologiju i podatke, mogu slijediti na putu da postanu pametniji, održiviji i otporniji.

12 trendova nisu jednako primjenjivi niti poželjni za sve gradove. Pokrivaju većinu područja grada i dotiču se glavnih promjena koje proizlaze iz pandemije. No, ne sugeriramo da svi ovi trendovi predstavljaju recept za svaki grad – uostalom, ne postoji jedinstven pristup razvoju grada.

Ovo je 12 trendova koji su identificirani

ZELENO PLANIRANJE JAVNIH PROSTORA

Gradovi se planiraju i osmišljavaju za ljude, sa ‘zelenim’ ulicama, novim šetnicama i javnim prostorima kao središtima društvenog života.

PAMETNE ZDRAVSTVENE ZAJEDNICE

Gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene skrbi koji su usmjereni ne samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti, već i na potporu dobrobiti kroz ranu intervenciju i prevenciju, uz korištenje digitalnih tehnologija.

15-MINUTNI GRAD

Gradovi se projektiraju na način da se sadržaji i većina usluga nalaze unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, stvarajući novi pristup susjedstvu.

MOBILNOST: INTELIGENTNA, ODRŽIVA I KAO USLUGA

Gradovi rade na ponudi digitalne, čiste, inteligentne, autonomne i intermodalne mobilnosti, s više prostora za pješačenje i biciklizam, gdje se prijevoz obično pruža kao usluga.

INKLUZIVNE USLUGE I PLANIRANJE

Gradovi se razvijaju kako bi imali inkluzivne usluge i pristupe, boreći se protiv nejednakosti pružajući pristup stanovanju i infrastrukturi, jednaka prava i sudjelovanje, kao i poslove i mogućnosti.

DIGITALNI INOVACIJSKI EKOSISTEM

Gradovi privlače talente, omogućuju kreativnost i potiču disruptivno razmišljanje, razvijajući se kroz pristup inovativnog modela i kombinaciju fizičkih i digitalnih elemenata.

KRUŽNO GOSPODARSTVO I LOKALNA PROIZVODNJA

Gradovi usvajaju kružne modele temeljene na zdravoj cirkulaciji resursa, te na principima dijeljenja, ponovne uporabe i obnove, s naglaskom na ograničavanju količine komunalnog otpada i na lokalnoj proizvodnji – na primjer, urbanom poljoprivredom.

PAMETNE I ODRŽIVE GRAĐEVINE I INFRASTRUKTURA

Gradovima je cilj imati regenerirane zgrade. Koriste podatke kako bi optimizirali potrošnju energije te korištenje i upravljanje resursima u zgradama i komunalnim djelatnostima: otpad, voda i energija.

MASOVNO SUDJELOVANJE

Gradovi se razvijaju tako da budu usmjereni na čovjeka i dizajnirani od strane i za svoje građane. Na taj način promiču masovno sudjelovanje ekosustava u procesu suradnje i slijedeći politiku otvorene vlade.

POSLOVANJE GRADA KROZ AI

Gradovi usvajaju automatizirane procese i operacije (organizirane gradskom platformom) i slijede pristupe planiranja koji se temelje na podacima.

SVIJEST O CYBERSIGURNOSTI I PRIVATNOSTI

Gradovi nastoje promicati svijest o važnosti privatnosti podataka. Također i o spremnosti za utjecaj cyber napada, budući da će podaci biti važna gradska roba.

NADZOR I PREDVIĐIVANJE KRIMINALITETA KROZ AI

Gradovi koriste umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurali sigurnost svojih građana, istovremeno čuvajući privatnost i temeljna ljudska prava.