Arhitekti iz Vilniusa mogu provjeriti indeks zelenosti projekata pomoću besplatnog online kalkulatora
Grad osigurava alat za poticanje održivijeg razmišljanja i planiranja u području urbanog dizajna
Vilnius je postao prva lokalna vlast u Litvi koja je ocijenila indeks zelenila razvojnih projekata na svom teritoriju. U tom okviru, lokalna samouprava odlučila je pomoći arhitektima i urbanistima u izradi novih projekata tako što im je omogućila besplatni online kalkulator ‘indeksa zelenila’.
Indeks zelenosti od sada će se uzimati u obzir u javnim projektima u glavnom gradu Litve
Digitalni alat može omogućiti profesionalcima da vide koliko će njihov projekt biti održiv i kakav će utjecaj imati na urbanu okolinu čak i prije nego što se počne s radom u stvarnosti.
„Nadam se da će potaknuti stvaranje projekata usmjerenih na formiranje zdrave i kvalitetne urbane sredine i pomoći da se na projekt gleda kao na mali, ali važan dio ogromnog organizma – grada,” kaže Laura Kairienė, glavna arhitektica grada Vilniusa.
Indeks zelenosti od sada će se uzimati u obzir u javnim projektima u glavnom gradu Litve. Što se tiče privatnog razvoja, on neće biti obvezujući, no preporuka je projektantima da ga uzmu u obzir, stoga je lansiran besplatni kalkulator.
Što radi kalkulator ‘indeksa zelenila’?
Indeks zelenila je procjena koja pokazuje koliko je teritorij grada zelen i koliko je spreman podnijeti posljedice klimatskih promjena.
Posao kalkulatora je stoga dodijeliti brojčanu vrijednost spremnosti zgrade u ovim uvjetima. Ocjenjuje ukupnu površinu razvoja, izgrađenu površinu i površinu nevodljivih i poluvodljivih površina prije davanja određene ocjene.
Odvojeni bodovi dodijeljeni su travnjacima, livadama, grmlju, zelenim krovovima, vodenim površinama i drveću. Travnjak daje veću ocjenu od tvrde podloge, ali travnjak koji se kosi nekoliko puta godišnje još je vrjedniji. Više ocjene dobivaju tek posađena stabla. Još više bodova dobit će spašena stara stabla.
Stvaranje indeksa zelenila prvi put je razvijeno prije desetak godina u Švedskoj, a od tada su ga prihvatili i drugi europski gradovi, poput Berlina, Helsinkija, Rige i Tallinna.
Zahvaljujući indeksu, stvaranje boljih zelenih površina u gradu također doprinosi strateškim ciljevima Vilniusa kao zelene prijestolnice Europe 2025.
