Beč ulaže 100 milijuna eura u daljinsko hlađenje
Bečko daljinsko hlađenje u dva je desetljeća od prvog pilot-projekta preraslo u važan dio gradske energetske infrastrukture. Danas se njime hladi oko 300 zgrada, a Wien Energie do 2030. godine planira uložiti 100 milijuna eura u daljnje širenje sustava.
Prije 20 godina bečko energetsko poduzeće Wien Energie postavilo je temelje bečkog sustava daljinskog hlađenja. Prva centralna postaja puštena je u rad 2007. godine u četvrti Erdberg, a danas poduzeće upravlja s 25 rashladnih postrojenja i mrežom dugom oko 33 kilometra. Sustavom se trenutačno opskrbljuje oko 300 zgrada, među kojima su Opća bolnica AKH, bečka Gradska vijećnica, Sveučilište u Beču, Prirodoslovni muzej i brojni hoteli, uredi i stambene zgrade.
Potreba za učinkovitim hlađenjem posljednjih godina sve je veća
Tijekom toplinskih valova potražnja za daljinskim hlađenjem može biti i do 60 posto veća nego tijekom uobičajenog ljetnog dana. Klimatske promjene i sve veći broj vrućih dana posebno povećavaju potrebu za hlađenjem u gusto izgrađenim dijelovima grada.
„U danima velikih vrućina potreba za daljinskim hlađenjem snažno raste. Grad Beč i Wien Energie zato kontinuirano rade na proširenju kapaciteta i mreže“, istaknula je članica gradskog poglavarstva za urbanizam, mobilnost i bečki gradski koncern Wiener Stadtwerke Ulli Sima.
Bečko poduzeće Wien Energie do 2030. godine planira uložiti 100 milijuna eura u daljnji razvoj sustava. Instalirani kapacitet trebao bi se pritom povećati s današnjih 250 na 370 megavata.
Hlađenje uz korištenje lokalnih izvora energije
Daljinsko hlađenje funkcionira na principu cirkulacije ohlađene vode kroz podzemnu mrežu. Voda preuzima višak topline iz zgrada, vraća se u rashladnu centralu i ponovno se hladi. Za razliku od klasičnih klima-uređaja, toplina se pritom ne ispušta izravno u okolni zrak, čime se dodatno ne zagrijava gradski prostor.
Wien Energie za proizvodnju rashladne energije koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora, ali i postojeću otpadnu toplinu. Na pojedinim lokacijama koristi se i prirodno rashlađivanje vode iz Dunavskog kanala. Time se različiti izvori energije mogu iskoristiti više puta, a sustav postaje učinkovitiji. Važan dodatak sustavu je i veliki spremnik leda na kampusu Medicinskog sveučilišta u Beču. U njemu se tijekom razdoblja niže potražnje pohranjuje rashladna energija koja se zatim koristi za pokrivanje vršnih opterećenja, naprimjer u najtoplijem dijelu dana.
„Sustav daljinskog hlađenja pokazuje kako inovativna tehnologija može prerasti u važan dio infrastrukture grada koji se suočava sa sve većim toplinskim opterećenjem. Danas ga koristi više od 300 zgrada, a mreža će se u narednim godinama nastaviti širiti“, rekao je Sascha Zabransky, direktor poduzeća Wien Energie.
Daljinsko hlađenje tako postaje sve važniji dio bečkog energetskog sustava, osobito u uvjetima sve češćih toplinskih valova. Nakon dva desetljeća razvoja, Wien Energie planira dodatno povećati kapacitete i proširiti mrežu kako bi sustav mogao odgovoriti na rastuće potrebe grada.
