Bristol je odlučio uvesti kvartove s niskom razinom prometa

Napori da se smanje gužve u gradovima Ujedinjenog Kraljevstva u posljednje su vrijeme doživjeli ozbiljne udarce, s takozvanim četvrtima s niskim prometom (Low Traffic Neighbourhoods – LTNs) koje su postale predmet žestokih kritika na internetu i u nekim medijskim krugovima.

Koncept – koji u biti uključuje postavljanje strateških barijera na određenim stambenim cestama kako bi se obeshrabrilo korištenje osobnih automobila – neki su nazvali ‘rat protiv vozača’, a sastanci vijeća o toj temi sve su se više usijali.

Sve je to politika…

S obzirom da se približavaju izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, a oporbena Laburistička stranka već je pretrpjela poraz na izborima koji se pripisuje gradonačelniku Londona proširenju Zone ultra niskih emisija, provedba bilo koje politike koja se čini da ograničava pristup ili naplaćuje ljudima korištenje njihovih automobila je riskantan kockarski potez.

Prošlog je tjedna londonsko vijeće Lambetha suspendiralo jedan od svojih LTN-ova nakon mjeseci kašnjenja autobusa.

Vijeće je priopćilo da je kombinacija sheme i čestih radova na cestama uzrokovala “značajno opterećenje autobusnih usluga” i dodalo da će se pauzirati zbog lokalnih problema i nadolazećih građevinskih projekata u tom području.

Iako su neke sheme izazvale kontroverze, izvješće koje je prošli tjedan procurilo u The Guardian sugeriralo je da sveukupno dvostruko više lokalnog stanovništva koje živi unutar LTN-ova podržava mjere nego što im se protivi.

Ankete više od 1800 stanovnika u četiri uzorka programa u Londonu, Birminghamu, Wiganu i Yorku, pokazale su prosječno 45 posto podrške i 21 posto protiv.

Govoreći za Cities Today, član bristolske vlade zadužen za promet, Don Alexander rekao je kako vjeruje da potencijalne koristi daleko nadmašuju rizik.

Grad trenutačno analizira više od tisuću odgovora koje je primio tijekom javnih konzultacija o svojim planiranim LTN-ovima, koje je nazvao ‘Liveable Neighbourhoods’, čiji je cilj smanjiti gužve i promicati promjenu ponašanja.

“Razmatramo uvođenje niza mjera – radi se o iskorištavanju prilika koje imate, jer nemate veliki broj automobila u stambenim ulicama“, rekao je Alexander.

„Nitko nije isključen iz posjedovanja automobila ili korištenja ulice, ali neke ulice će biti zatvorene na jednom određenom kraju kako bi se smanjila upotreba automobila, a onda se dodatni prostor koji je stvoren može koristiti za male parkove, održivu drenažu za drveće ili hangare za bicikle, a zapravo samo kako bi stvorili bolje okruženje za šetnju i vožnju biciklom.

„Neke od tih cesta ionako imaju prilično loše mogućnosti za pješake, jer su to vrlo stare ulice s uskim pločnicima, a imate dvije prometne trake za automobile, pa to zapravo samo znači da se ljudi ovdje ne druže ili čak ne pomišljaju voziti bicikl sa svojom djecom u školu.”

Što je sa hitnim službama?

Iako su neke kritike LTN-ova u Engleskoj bile pretjerane i povezane sa širim teorijama zavjere, neke također imaju zasluge za promišljanja o poboljšanjima.

Izvješće o Oxfordovim LTN-ovima iz srpnja 2023. pokazalo je da vozila hitne pomoći u gradu mogu kasniti do 45 sekundi.

Podaci o simulaciji iz Okružnog vijeća Oxfordshirea objavljeni su kao dio konzultacija o shemi ispitivanja koja je u međuvremenu postala trajna.

Druga vijeća susrela su se sa sličnim problemima s vozilima hitne pomoći koja nisu mogla pristupiti ulicama zbog ograničenja koja su na snazi, s desecima videozapisa koji kruže internetom koji navodno prikazuju vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila koja su blokirana.

Na pitanje kako Bristol pristupa ovom pitanju, Alexander je rekao da je dio reakcije bio neopravdan.

“Uvijek sam zabrinut zbog toga, ako se temelji na čvrstim dokazima da vozila hitne pomoći zapravo ne mogu doći do određenog mjesta.

“Ali postoje upitni dokazi koje stvaraju protivnici Liveable Neighborhood kao dio kampanje za koju mislim da je više ideološki motivirana nego utemeljena na dokazima.

“Surađujemo s hitnim službama u planiranju i one apsolutno moraju biti zadovoljne rješenjima koje nudimo.

“Nema mjesta do kojeg ne možete stići – možda ćete morati doći drugim smjerom ili ulicom, ali hitne službe su toga svjesne.“

Što se tiče načina na koji je vijeće komuniciralo svoje planove sa stanovnicima usred tako nabijene atmosfere, Alexander je rekao da je važno biti specifičan u kontekstu i poznavati svoju publiku.

„Prilično je teško učiti iz iskustva drugih gradova poput Londona, na primjer, koji ima vrlo dobar sustav javnog prijevoza i podzemnu željeznicu, koja se uvelike razlikuje od Bristola.

“Morate koristiti mnogo različitih metoda za suradnju sa stanovnicima. Još uvijek ima ljudi koji nisu baš dobro upoznati s internetom i do kojih se može doći samo tradicionalnijim metodama. Ali u određenom trenutku ljudi su prilično predani vlastitom stajalištu ili možda nisu zainteresirani.

“Uvijek će postojati točka s ovim radikalnim prometnim projektima u kojoj se mora donijeti politička odluka, koja neće uvijek političara ovječati slavom.“

Kako su komunicirali i surađivali sa građanima?

Kako bi razumjeli stavove stanovnika, vijeće je pokrenulo proces u tri faze: suotkrivanje, zajednički razvoj i zajednički dizajn.

Prvo su prikupili povratne informacije putem internetske platforme za uključivanje građana Commonplace o trenutnim iskustvima stanovnika svojeg susjedstva, prikupljene na digitalnoj karti.

Zatim su pozvali stanovnike da prisustvuju virtualnim i fizičkim sesijama kako bi naučili o različitim opcijama dizajna ulica i predložili ideje na temelju svojih prioriteta.

Kako bi doprli do ljudi koji obično ne dolaze na javna savjetovanja, poput onih koji su tek došli u Ujedinjeno Kraljevstvo ili koji ne govore engleski kao svoj prvi jezik, vijeće je radilo izravno s volonterima zajednice i tiskanim materijalima na više jezika.

Nadzorna ploča

Kao dio procesa angažmana, vijeće se također udružilo s Institutom Alan Turing kako bi stvorili nadzornu ploču na kojoj bi stanovnici mogli istraživati različite scenarije kako bi lakše razumjeli kako se pristup može promijeniti nakon što se pilot program uspostavi.

“Nadzorna ploča pomaže vam da podijelite područje i pokazuje vam kako se, u određenom smislu, možete pozabaviti raznim scenarijima blokiranjem pristupa određenim cestama na određenim točkama. Za neke ljude to je stvarno zanimljivo.“

Kada bi program trebao početi?

Kada je razmatrao datum početka programa, Alexander je rekao kako vjeruje da bi mogao biti pokrenut do jeseni, ali i da je važno ne požurivati stvari i osigurati da su ljudi uključeni.

“Polagano odvijanje stvari zapravo je dio toga, jer je promjena ponašanja u središtu ovog programa.

“Nema ničeg radikalnog u vezi s tim tehnološki ili iz dizajnerske perspektive, radi se o tome da se ljudi ponašaju drugačije. Dakle, odvojiti vrijeme nije problem.

“Razmišljamo o jednoj godini za eksperimentalnu shemu, a zatim ćemo je učiniti trajnom ako dobro funkcionira, a možda i s nekim promjenama.

“Ne mislim da ima ikakve koristi u pokušaju da se ubrza jer se prvenstveno radi o promjeni ponašanja.“