Četiri dana rada za punu plaću: Škotski eksperiment koji je iznenadio sve
VELIKI USPJEH SKRAĆENOG RADNOG TJEDNA U ŠKOTSKOJ: Pilot-projekt skraćenog radnog tjedna u Škotskoj donio je rezultate koji su i same organizatore nadmašili u pozitivnim učincima. Pokazalo se da kraći radni tjedan, bez smanjenja plaće, nije samo ostvariv nego i izrazito koristan – i za zaposlenike i za poslodavce.
Kako je izgledao škotski eksperiment
Dvije državne agencije – Accountant in Bankruptcy (AiB) i South of Scotland Enterprise (SSE) – tijekom pilot-projekta provele su smanjenje radnog tjedna sa 40 na 32 sata, odnosno s pet na četiri radna dana. U eksperimentu je sudjelovalo 259 zaposlenika koji su nastavili primati punu plaću, unatoč smanjenju broja radnih sati.
Iako se radi o relativno malom uzorku, rezultati su privukli veliku pozornost javnosti i stručnjaka. Prema izvještaju koji je objavio Institut Autonomy, čak 98 posto zaposlenika u SSE-u izjavilo je kako su im moral i motivacija značajno porasli. U AiB-u su pak zabilježeni konkretni pomaci u mentalnom zdravlju – mentalni skor zaposlenika porastao je za impresivnih 18,4 posto.
Dobitak za obje strane
Osim što su zaposlenici izrazili veće zadovoljstvo, organizacije su uočile i porast produktivnosti. Smanjeni radni tjedan, paradoksalno, nije značio manji obujam posla, već učinkovitiju organizaciju i veću usredotočenost na zadatke.
“Do sada je većina istraživanja o četverodnevnom radnom tjednu bila usmjerena na privatni sektor. Ovi rezultati jasno pokazuju da i javni sektor može ubirati slične koristi,” istaknuo je Will Stronge, izvršni direktor Instituta Autonomy.
Je li model dugoročno održiv?
Iako se zaključci škotskog pilot-projekta podudaraju s nalazima najvećeg svjetskog ispitivanja četverodnevnog radnog tjedna, provedenog također u Ujedinjenom Kraljevstvu, nisu svi uvjereni u dugoročnu održivost ovakvog modela. Kritičari upozoravaju da bi pozitivni efekti mogli biti rezultat početnog entuzijazma te da se tek kroz dulje razdoblje može utvrditi hoće li se produktivnost i zadovoljstvo zadržati na istoj razini.
Unatoč sumnjama, sve je više dokaza da ovakav pristup ne donosi samo osobne benefite zaposlenicima, već može stvoriti i šire društvene koristi. Više slobodnog vremena znači kvalitetniji obiteljski život, veću uključenost u zajednicu te smanjenje stresa, što posljedično može smanjiti i pritisak na zdravstveni sustav.
Pogled u budućnost
Škotski projekt uklapa se u globalni trend preispitivanja tradicionalnih radnih modela. Nakon pandemije, koja je ubrzala transformaciju radnih navika, sve se više govori o fleksibilnosti, ravnoteži između privatnog i poslovnog života te alternativnim modelima radnog vremena.
Ako rezultati poput ovih nastave dolaziti iz različitih sektora i zemalja, moglo bi se dogoditi da četverodnevni radni tjedan, danas još uvijek eksperimentalna praksa, postane nova norma. Iako je pred javnim sektorom specifičan izazov u pogledu organizacije i pružanja usluga, Škotska je pokazala da inovacije nisu rezervirane isključivo za privatne kompanije.
Za sada je jasno jedno: budućnost rada više nije pitanje samo tehnologije, već i načina na koji ljudi i institucije odlučuju rasporediti svoje vrijeme. Četverodnevni radni tjedan možda je tek početak dublje promjene paradigme.
