Danski projekt mijenja način na koji razmišljamo o stanovanju

Može li zgrada trajati dulje od generacija koje u njoj žive? U danskom Aarhusu projekt Circle House pokazuje kako se stanovanje može osmisliti tako da se njeni mali dijelovi jednog dana rastave, opet upotrijebe i pretvore u novu zgradu – umjesto da završe kao otpad. Ideja mijenja pravila stanovanja.

Na prvi pogled, Circle House u danskom Lisbjergu izgleda kao još jedan suvremeni stambeni projekt. No iza njegovih zidova krije se drukčija ideja: zgrada nije zamišljena kao konačan proizvod, nego kao svojevrsna banka građevinskih materijala. Kada jednom dođe vrijeme za preuređenje, proširenje ili uklanjanje objekta, njegovi bi se dijelovi trebali moći rastaviti i ponovno iskoristiti.

Projekt je nastao kao danski demonstracijski primjer kružne gradnje, a cilj je da se čak 90 posto građevinskih materijala može ponovno upotrijebiti bez znatnog gubitka vrijednosti. Circle House nalazi se u četvrti Lisbjerg, sjeverno od Aarhusa, i obuhvaća 60 javno dostupnih, odnosno neprofitnih stanova. Više o osnovnoj koncepciji projekta objavljuje i Vandkunsten, jedan od arhitektonskih partnera projekta.

Zgrada koja se može rastaviti poput konstrukcijskog kompleta

Ključ Circle Housea nije samo u tome od čega je zgrada napravljena, nego i kako su njezini dijelovi međusobno povezani. Umjesto trajnog spajanja pojedinih elemenata, projekt se oslanja na načelo „dizajna za rastavljanje“ – konstrukcija se treba moći razdvojiti tako da se materijali pritom što manje oštete.

Posebno je zanimljivo to što je glavni konstrukcijski materijal beton, koji se često smatra problematičnim u kontekstu smanjenja utjecaja građevinskog sektora na okoliš. U Circle Houseu betonski elementi međusobno su povezani vijcima, spojnicama i drugim mehaničkim rješenjima kako bi ih se u budućnosti moglo odvojiti. Concrete Centre u svojoj analizi projekta navodi da takav sustav omogućuje da se prefabricirani elementi ponovno konfiguriraju i iskoriste u drugim građevinama.

Konstrukcija je pritom pojednostavljena: koristi se ograničen broj različitih elemenata, među kojima su zidni elementi, grede i ploče. Takva standardizacija olakšava proizvodnju, montažu, održavanje i, što je najvažnije, buduće rastavljanje. Prema Lejerbou, investitoru projekta, cilj je da se elementi mogu rastaviti, vrednovati i ponovno staviti u uporabu umjesto da nakon rušenja postanu građevinski otpad.

Od ideje do gradilišta – put nije bio jednostavan

Circle House razvija se već godinama, a u njegovu je nastanku sudjelovalo više od 60 tvrtki i organizacija iz različitih dijelova građevinskog sektora. Među partnerima su arhitektonski uredi 3XN/GXN, Lendager i Vandkunsten, dok je Lejerbo investitor. Projekt je podržan i kroz danske programe usmjerene na razvoj i demonstraciju novih okolišnih tehnologija. Pluskontoret, koji sudjeluje kao savjetnik investitora, navodi da je cilj projekta upravo stvaranje znanja koje se može primijeniti na druge građevine.

Prvotni plan predviđao je završetak projekta još 2023. godine. Međutim, nakon problema povezanih s izvođačem radova projekt je ponovno raspisan, a ugovor za glavne radove 2025. godine dobila je tvrtka Enemærke & Petersen. Prema službenim podacima Grada Aarhusa, projekt je ponovno pokrenut, dok se završetak i useljenje sada očekuju tijekom 2027. godine. Izvješće Grada Aarhusa o projektu

Zanimljivo je da se upravo na gradilištu već provjerava funkcionira li ideja u praksi. Tijekom izgradnje pojedini su stropni i zidni elementi rastavljani kako bi se dokazalo da ih je moguće odvojiti bez uništavanja. Enemærke & Petersen u svojoj objavi iz siječnja 2026. navodi da su testiranja pokazala kako je takav pristup izvediv, ali i da postoje tehnička ograničenja: neki se spojevi i dalje moraju izvesti na način koji nije moguće potpuno rastaviti.

Može li ovakav model promijeniti građevinsku industriju?

Upravo je to najveće pitanje koje Circle House ostavlja iza sebe. Projekt ne pokušava samo proizvesti „zeleniju“ zgradu, nego promijeniti način razmišljanja o vrijednosti građevinskih materijala. U tradicionalnom modelu materijal se kupi, ugradi, koristi desetljećima i na kraju najčešće postaje otpad. Kružno projektiranje pokušava taj lanac pretvoriti u krug.

To je osobito važno u građevinskom sektoru, koji troši velike količine sirovina i energije. Dansko Tehničko sveučilište (DTU) ističe da su za prijelaz prema kružnom graditeljstvu potrebni pilot-projekti, ali i zajednički standardi koji će omogućiti jednostavniju ponovnu uporabu građevinskih materijala. DTU-ov pregled kružne gradnje

Circle House zato nije važan samo zbog 60 stanova u Aarhusu. Njegova je ambicija pokazati da se kuća može projektirati tako da njezini dijelovi ne gube vrijednost kada zgrada prestane služiti izvornoj namjeni. Ako se takav pristup uspije proširiti, buduće zgrade mogle bi se promatrati manje kao konačni proizvodi, a više kao privremene konfiguracije materijala koje se mogu ponovno sastaviti.

I upravo je u tome možda najzanimljivija poruka projekta: najodrživija zgrada budućnosti možda neće biti ona koju nikada nećemo srušiti, nego ona koju ćemo jednoga dana moći rastaviti – i od nje ponovno izgraditi nešto novo.

Za dodatni kontekst i izvorni opis projekta pogledajte i izvorni članak portala Tomorrow.City.