Europski gradovi koji su se najviše popravili na IMD Smart City Indexu 2025. – jedan od njih je i Zagreb!

Nekoliko europskih gradova ostvarilo je značajne skokove u samo jednoj godini – neki su se popeli za više od deset mjesta na globalnoj ljestvici IMD Smart City Index 2025.

Ove promjene su više od statističkih neobičnosti; one signaliziraju stvarni napredak, često potaknut strateškim odlukama i inovacijama na lokalnoj razini. One pričaju priču o gradovima koji slušaju, prilagođavaju se i ubrzavaju transformaciju kao odgovor na promjenjive potrebe svojih građana.

Koji su se europski gradovi najviše popeli u samo jednoj godini – i što je još važnije, što su učinili da bi to postigli?

Varšava (↑10 → 28.): Prioritizacija onoga što građani trebaju

Varšava je skočila za 10 mjesta i zauzela 28. mjesto na IMD Smart City Indexu 2025. – što je stalan i strateški uspon. Umjesto da juri za blještavim inovacijama, poljski glavni grad usredotočio se na poboljšanje svakodnevnih usluga koje izravno utječu na kvalitetu života stanovnika. Grad je ostvario jasan napredak u digitalnom upravljanju i mobilnosti.

Oko 76% građana osjeća se ugodno koristeći digitalne sustave plaćanja, a zadovoljstvo javnim prijevozom i online pristupom uslugama raste. Varšava također postiže dobre rezultate u područjima poput mogućnosti rada na daljinu i podrške novim tvrtkama, pokazujući svoju predanost stvaranju pristupačnog i za budućnost spremnog grada.

Najznačajnije je koliko se grad dobro usklađuje s prioritetima svojih građana

Pitanja poput pristupačnog stanovanja, zdravstvenih usluga i javnog prijevoza na vrhu su lokalne agende – a Varšava ih aktivno rješava ciljanim pametnim rješenjima.

Taj napredak utemeljen je na širem nacionalnom zamahu. Unatoč globalnim poremećajima, Poljska je zabilježila najveći rast BDP-a u EU početkom 2023. (3,8%, Eurostat) i ostaje jedno od najotpornijih europskih gospodarstava.

S tehnološkim divovima poput Microsofta i Netflixa koji pokreću velika središta u Varšavi i gradom koji planira više nego udvostručiti svoju metro mrežu do 2050., glavni grad očito ulaže u dugoročnu kvalitetu života u urbanim središtima. Projekti poput Towarowe 22 i revitalizacije područja Palače kulture i znanosti odražavaju težnju Varšave za zelenijim urbanim dizajnom usmjerenim na ljude.

Ukratko, uspon Varšave na ljestvici nije samo digitalan – on je strukturni, društveni i strateški.

Vilnius (↑13 → 34.): Digitalno by Design

Vilnius je napravio jedan od najimpresivnijih skokova na ovogodišnjem IMD Smart City Indexu, popevši se za 13 mjesta i zauzevši 34. mjesto. Litvanski glavni grad ističe se po svom digitalnom upravljanju, snažnom angažmanu građana i smjeloj agendi održivosti.

Godine 2025. Vilnius je proglašen Europskom zelenom prijestolnicom, što je priznanje za njegova postignuća u čistoj mobilnosti, energetskoj učinkovitosti i uključivom planiranju zaštite okoliša. Preko 94% stanovnika sada živi unutar 300 metara od zelene površine, zahvaljujući inicijativama poput Zelenog vala, koji je u urbani krajolik dodao više od 68 000 drveća i grmlja.

Digitalni pristup ostaje jedna od ključnih snaga Vilniusa. Zadovoljstvo online uslugama za rad na daljinu, osnivanje poduzeća i gradsku upravu je visoko, s više od 78% stanovnika koji se osjećaju ugodno prilikom online plaćanja – dokaz povjerenja u digitalnu infrastrukturu grada.

Važno je da Vilnius integrira zelenu politiku s digitalnim inovacijama: od pokretanja Plana održive urbane mobilnosti do ulaganja u javni prijevoz na vodikov pogon i alate za participativno proračunavanje. Njegov je cilj postići klimatsku neutralnost do 2030. i potpuno ukidanje fosilnih goriva do 2050. u okviru inicijative NetZeroCities, naglašavajući da grad ne samo da se poboljšava – već i predvodi.

Riga (↑13 → 46.): Izgradnja povjerenja u digitalne tranzicije

Riga se ove godine popela za 13 mjesta, dosegnuvši 46. mjesto na IMD Smart City Indexu 2025. Latvijski glavni grad postupno dobiva na zamahu, posebno u područjima gdje digitalne usluge zadovoljavaju svakodnevne potrebe.

Riga postiže dobre rezultate u online pristupu javnim uslugama, digitalnim alatima za rad te ažuriranjima o prometu i onečišćenju u stvarnom vremenu. Dok se nešto manje od 55% građana osjeća ugodno dijeleći osobne podatke online, preko 68% cijeni jednostavnost digitalnih transakcija, što ukazuje na pomak prema rastućem povjerenju u tehnologiju.

Među glavnim brigama građana su pristupačno stanovanje, korupcija i zapošljavanje, a Riga, čini se, reagira ciljanim poboljšanjima transparentnosti i podrškom lokalnim tvrtkama.

Iako još nije digitalni predvodnik, stalan uspon Rige signalizira da grad uči, prilagođava se i počinje stjecati digitalno povjerenje svojih stanovnika.

Bukurešt (↑22 → 78.): Hrabar skok prema pametnim urbanim područjima

Bukurešt je ostvario najveći skok među svim europskim gradovima na IMD Smart City Indexu 2025. – popevši se za 22 mjesta na 78. mjesto. Za grad koji se često smatra digitalnim kasnopridošlicom, ovaj skok signalizira novu fazu predanosti pametnijim urbanim uslugama.

Rumunjska prijestolnica još uvijek ima posla, ali poboljšanja su itekako vidljiva. Digitalni pristup javnim dokumentima, poslovnim uslugama i platformama e-uprave dobiva na zamahu. Gotovo 73% građana osjeća se ugodnije koristeći digitalne tehnologije – značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Najvažniji lokalni prioriteti poput onečišćenja zraka, korupcije i transparentnosti rješavaju se boljim praćenjem okoliša i alatima za otvoreno upravljanje. To je rana faza, ali zamah Bukurešta pokazuje što je moguće kada se ulaganja susretnu s političkom voljom.

Zagreb (↑17 → 85.): Sustizanje kroz povezanost

Zagreb se popeo impresivnih 17 mjesta na Indeksu za 2025. godinu, sletjevši na 85. mjesto. Iako je još uvijek niže rangiran u usporedbi s mnogim europskim konkurentima, ova promjena signalizira da grad počinje premošćivati digitalni jaz.

Građani Zagreba ističu pristupačno stanovanje, korupciju i pristup zdravstvenoj skrbi kao glavne probleme – područja koja se odražavaju u nedavnim naporima grada. Poboljšanja u digitalnom pristupu vladinim dokumentima, online resursima za zapošljavanje i poslovnim uslugama pomogla su u izgradnji zamaha.

Značajno je da se 58% građana osjeća ugodno s novim digitalnim tehnologijama, a povjerenje javnosti u online interakcije postupno raste.

S jačom infrastrukturom i digitalnim alatima usmjerenim na građane, Zagreb se polako, ali sigurno transformira u povezaniji i responzivniji grad.

Što nam govore ovi usponi

Ovih pet gradova možda još ne dominiraju europskim rangiranjem pametnih gradova, ali njihov uzlazni zamah priča uvjerljivu priču o strateškim ulaganjima, političkoj koherentnosti i inovacijama usmjerenim na građane.

Od pragmatičnih urbanih nadogradnji Varšave do smjelog digitalnog skoka Bukurešta, jedna stvar postaje sve jasnija: biti pametan grad manje se odnosi na tehnološku nadmoć, a više na odzivnost, prilagodljivost i usklađenost s javnim potrebama.

Štoviše, ove putanje otkrivaju pomak u geografiji urbanih inovacija. Napredak pametnih gradova više nije ograničen na najveće europske metropole ili etablirana tehnološka središta.

Srednje veliki glavni gradovi poput Vilniusa i Rige dokazuju da agilnost, jasna vizija i održivo sudjelovanje javnosti mogu redefinirati urbanu budućnost – od temelja.

Kako se približava sljedeće izdanje Indeksa, ovi gradovi u usponu zaslužuju pomnu pozornost – ne samo zbog svog rangiranja, već i zbog modela koje predstavljaju.