Grad po mjeri mladih: Kako Helsinki pretvara mlade u arhitekte vlastite zajednice
MLADI GRADE HELSINKI: U Helsinkiju se odvija urbanistička revolucija u kojoj mladi ljudi nisu samo promatrači, nego aktivni sudionici u izgradnji svojih kvartova. Grad je razvio model participativnog budžetiranja, inovativan pristup koji potiče sve građane od 12 do 17 godina da predlažu, glasaju, pregovaraju i provode projekte od lokalnog značenja.
Ovaj proces ne samo da im dozvoljava taj demokratski angažman, već i konkretno oblikuje prostorne i društvene uvjete života mladih u finskoj metropoli.
Zajednica koja raste iz dječjih ideja
Helsinško participativno budžetiranje godišnje privlači više od 10 000 mladih. Ideje se prikupljaju putem digitalnih anketa, radionica u školama te u lokalnim centrima za mlade. U tim radionicama djeca i mladi imaju priliku reći što ih smeta, što bi voljeli promijeniti ili dodati u svojem okruženju; projekti uključuju kampove, festivale, sportske sadržaje, zelene površine i razne edukacije.
Potom slijedi demokratski proces online glasanja i rasprava, a najpopularnije ideje dobivaju sredstva iz posebnog gradskog budžeta za mlade – u 2023. godini bilo je to ukupno 150 000 eura.
No, u Helsinkiju mladi nisu samo inicijatori, nego i izvođači. Realizacija projekata uključuje suradnju s gradskim službama i lokalnim akterima, a djeca uče kako od ideje doći do gotovog rješenja, odabirom izvođača, planiranjem detalja i kontrolom budžeta. Takav model značajno jača osjećaj pripadnosti i odgovornosti, te pokazuje da dječji glas zaista može mijenjati urbanu svakodnevicu.
Digitalne inovacije i transparentnost
Tehnologija je srž ovog modela: Helsinki koristi otvorenu participativnu platformu Decidim, razvijenu u suradnji s europskim partnerima. Zahvaljujući tome, ideje, glasovi i rezultati projekata javno su dostupni na internetskoj stranici, čime se postiže visoka razina transparentnosti i povjerenja u proces. Sve faze – od prijedloga do praćenja izvedbe – dokumentirane su i dostupne građanima, omogućujući svakom sudioniku da prati realizaciju svoga prijedloga.
Posebno je važna digitalizacija analize prijedloga – putem umjetne inteligencije svi prijedlozi mladih detaljno se analiziraju, a ključni fenomeni i potrebe identificiraju se kao smjernice za buduće aktivnosti. Na taj način gradska uprava ne samo da sluša mlade, nego i pametno usmjerava sredstva prema najprioritetnijim problemima zajednice.
Društveni učinci i pouke za budućnost
Helsinki je pokazao da mladima treba omogućiti konkretan utjecaj na oblikovanje javnog prostora. Sudjelovanje od najranije dobi rezultira pozitivnim društvenim efektima: jača se samopouzdanje mladih, potiče socijalna inovacija, razvijaju organizacijske i komunikacijske vještine, a zajednica postaje otvorenija, inkluzivnija i otpornija na društvene izazove.
Tijekom posljednjih deset godina sustav je eksponencijalno narastao – od prvih radionica s „lažnim novčanicama“ u kvartovskim centrima, do tisuća mladih u svim srednjim školama i centrima za mlade, uz stotine projekata od kojih je mnoge osmislila, izglasala i provela upravo najmlađa populacija.
Model participativnog budžeta u Helsinkiju služi kao primjer europskim gradovima koji žele uistinu uključiti mlade u procese donošenja odluka. Grad Helsinki dokazuje da ideje mladih, ako se u njih uloži povjerenje i resursi, mogu izravno mijenjati urbani krajolik i kvalitetu života – od igrališta i zelenih površina, do kulturnih programa i digitalnih inovacija.
Sve pojedinosti, konkretni primjeri i statistike mogu se pronaći na službenim stranicama grada Helsinkija, gdje su opisani svi ostvareni projekti i pratljive aktivnosti u sklopu „Nuorten budjetti” („Budžet mladih”).
